04-01-2024

Objavljen u Službenom listu: Zakon o PIO stupio na snagu, odlazak u starosnu penziju sa 65 godina

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić kazala je, 29. decembra, obrazlažući zakon, da se donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju predlaže u cilju regulisanja pravne sistuacije koja je nastala nakon prestanka važenja odredbe člana 17 stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Objavljen u Službenom listu: Zakon o PIO stupio na snagu, odlazak u starosnu penziju sa 65 godina | Radio Televizija Budva

Ilustracija, Foto: Pixabay

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju objavljen je u Službenom listu 31. decembra 2023. godine i stupio je na snagu, saopšteno je CdM-u iz Službenog lista. Skupština je 29. decembra 2023. usvojila izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), čije je glavno obilježje januarsko povećanje minimalne penzije na 450 eura.

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić kazala je, 29. decembra, obrazlažući zakon, da se donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju predlaže u cilju regulisanja pravne sistuacije koja je nastala nakon prestanka važenja odredbe člana 17 stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

“Zakonom je utvrđeno pravo na starosnu penziju osiguranika (muškarca, žene) saglasno pravnim stavovima Ustavnog suda izraženim u odluci, odnosno propisuje se jedinstvena starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju od 65 godina života i 15 godina staža”, navela je ministarka Nišić.

Prema njenim riječima propisivanjem ove, jedinstvene starosne granice od 65 godina života, za sticanje prava na starosnu penziju, došlo bi do ograničavanja ranih izlazaka sa tržišta rada, a samim tim i do smanjenja deformisanja tržišta rada i povećanja podsticaja za osiguranike da produže svoj radni vijek, čime bi se postigla veća djelotvornost starosne granice za penzionisanje.

Podsjetila je i da je propisivanje starosne granice od 65 godina rezultat dogovora sa socijalnim partnerima, te da je jednoglasno usvojena na sjednici Socijalnog savjeta, koja je održana 2. decembra 2023. godine.

Takođe, usvojena je promjena načina usklađivanja penzija i vrijednosti penzije za jedan lični bod. Umjesto usklađivanja na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodnom kvartalu u odnosu na kvartal koji mu prethodi, predlaže se usklađivanje na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodna četiri mjeseca u odnosu na četiri mjeseca koja im prethode. Na taj način bi se obuhvatili relevantni statistički podaci za svih 12 mjeseci u toku jedne kalendarske godine.

“Kako je primarna funkcija penzija da obezbijedi sigurne prihode za one koji zbog starosti ili bolesti nijesu više sposobni da rade, a kako su izrazito visoka inflacija i galopirajući rast cijena u zadnjih nekoliko godina ugrozili socijalno ranjive grupe stanovništva, samim tim i penzionere sa najnižim primanjima. Ovim zakonom utvrđuje se izmjena člana 29 zakona u dijelu da najniža penzija iznosi 450 eura”, istakla je Nišić.

Ministarka je navela da su penzioneri gradili i stvarali sve ovo što danas imamo i unaprijeđenje njihovog statusa i povećanje penzija, prije svega najniže penzije na 450 eura, je obaveza u agendi rada 44. Vlade Crne Gore.

“Dakle, povećanje najnižih penzija će biti prvi od niza koraka koje će Vlada preduzeti u cilju zaštite i zaustavljanju pada životnog standarda materijalno najugroženijih penzionera. Mišljenja smo da će povećanje najniže penzije sa 296,35 eura-a na 450 eura, kao i priznavanje razlike do najnižeg iznosa penzije, djelimično obezbijediti onaj nivo standarda koji će ovoj kategoriji penzionera omogućiti sigurnije dane u starosti i život bez straha od siromaštva, odnosno unaprijediće standard za oko 74.000 građana”, zaključila je ministarka Nišić.