Foto: discover-the-world.com

"Ovakvi padovi u populaciji sugerišu da se ekosistem Južnog okeana bitno promijenio u posljednjih 50 godina i da to utiče na lanac ishrane i vrste poput pingvina. Iako na to može uticati nekoliko faktora, svi dokazi koje imamo govore da su to posljedice klimatske promjene", kažu profesorka ekologije i evolucije na njujorškom Univerzitetu Stoni Bruk i šefica ekspedicije Heter J. Linč.

Nezavisni istraživači su u sklopu jednogodišnje ekspedicije "Od Pola do Pola" otkrili da se populacija pingvina smanjila u svakoj pojedinoj koloniji koja je istraživana na ostrvu Elefant, važnom staništu pingvina sjeveroistočno od Antarktičkog poluostrva.

Tamo se broj ogrličastih pingvina smanjio za oko 60 odsto od posljednjeg istraživanja 1971. godine. Naučnici su istraživali kolonije koristeći bespilotne letelice i metode ručnog brojanja.

"Naučnici upozoravaju da je nužno zaštititi 30 odsto svjetskih mora do 2030., kako bi se pingvini zaštitili od ljudskog uticaja i prilagoditi se podneblju koje se brzo mijenja. Da bismo to postigli, neophodno je da se vlade ove godine dogovore o globalnom sporazumu o svjetskim morima", istakla je Bengtson.

U okviru Konvencije UN o pravu mora, vlade svijeta raspravljaju o sporazumu o svjetskim morima, kojim bi se položio temelj za zaštitu 30 odsto otvorenih mora do 2030. godine.

Aktivisti "Grinpisa" izložili su skulpture pingvina od leda u glavnim gradovima širom svijeta zahtijevajući hitne mjere zaštite divljih okeanskih vrsta globalnim Sporazumom.

Skulpture topljenjem simbolički ukazuju na sve pogubnije posljedice klimatskih promjena i važnu ulogu okeana u njihovom ublažavanju, prenose agencije.

Izvor: FoNet