Doktorka Enisa Kujundžić, načelnica Odjeljenja za higijenu, životnu sredinu i zdravlje u Institutu za javno zdravlje (IJZ) Crne Gore, za Portal RTCG ističe da je gojaznost multifaktorski javnozdravstveni problem, te da bi mjere prevencije trebalo da budu usmjerene na dvije komponente - pravilnu ishranu i fizičku aktivnost. Prema posljednjim podacima iz 2019. godine, oko 34 odsto sedmogodišnjaka, obuhvaćenih istraživanjem, imalo je prekomjernu tjelesnu masu.

Doktorka Kujundžić navodi da se pravilne navike po pitanju izbora i načina ishrane stiču u najranijem djetinjstvu, pa su u periodu prije škole roditelji ključni u formiranju tih navika kod djeteta. U momentu kad dijete krene u školu, dodaje ona, školsko okruženje i uticaj vršnjaka preuzimaju primat u konačnom formiranju navika djeteta.

"Dakle, odgovornost nije samo na roditeljima, ili samo na školi, već je potrebno stvoriti okruženje koje podržava zdrav način života u smislu pravilne ishrane i upražnjavanja fizičke aktivnosti, a za tako nešto je potrebna kombinovana i integrisana multisektorska aktivnost usmjerena ka eliminaciji i redukciji rizičnih faktora. Izmjena određenih zakonskih regulativa, kao što su one za količinu soli u određenim proizvodima, kao i ograničavanje trans masti mogle bi da pomognu u stvaranju zdravijih opcija. Jedna od takvih mjera je i označavanje proizvoda na prednjoj strani pakovanja, gdje bi potrošači mogli da se informišu o količini šećera, masti i soli, kao komponentama iz hrane čijim povećanim unosom se utiče na tjelesnu težinu", kaže dr Kujundžić za Portal Javnog servisa.

Dr Kujundžić: Ograničiti prodavanje nezdravih proizvoda i brze hrane u blizini škola, kako djeca ne bi imala priliku da za užinu konzumiraju hranu koja nije dobra za njihovo zdravlje

Osim toga, doktorka smatra da treba ograničiti prodavanje nezdravih proizvoda i brze hrane u blizini škola, kako djeca školske populacije ne bi imala priliku da za užinu konzumiraju hranu koja nije dobra za njihovo zdravlje.

Načelnica u IJZ ističe da je u sprečavanju gojaznosti kod djece uključeno više faktora, a najvažniji od svih su roditelji, jer su, kako navodi, oni odgovorni za formiranje navika u ishrani.

"Preporuke za roditelje se odnose na to da se pridržavaju principa pravilne ishrane, sa pravilnim ritmom obroka i dovoljno zastupljenog voća i povrća u ishrani, da vode računa da djeca ne provode više od dva sata ispred ekrana i imaju adekvatnu fizičku aktivnost od najmanje sat vremena u toku dana, kao i da svojoj djeci obezbijede dovoljno kvalitetnog sna. Roditelji bi trebalo da znaju da prepoznaju problem kada je u pitanju tjelesna masa njihovog djeteta i da se obrate ljekarima za savjet po pitanju korekcije režima ishrane i promjena u određenim navikama koje su dovele do problema", kazala je dr Kujundžić.

Naglašava da dijete koje nijesu propisane od strane medicinskog stručnjaka nijesu dobre, te da mogu nepovoljno uticati na rast i razvoj djeteta, a samim tim i njegovo zdravlje.

Doktorka dodaje i da škole, takođe, imaju svoju ulogu:

"Djeci u školama bi trebalo da budu obezbijeđeni kvalitetni časovi fizičkog vaspitanja, da se isti ne mijenjaju drugim časovima i aktivnostima, da nastavnici naglašavaju značaj zdrave školske užine i da promovišu zdrave stilove života kroz različite školske i vanškolske aktivnosti."

Posljednji podaci u vezi gojaznosti kod djece iz Crne Goresu iz 2019. godine, kada je rađena druga runda istraživanja koje je podržala Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Prema tim podacima, koje je Portalu saopštila dr Kujundžić, oko 34 odsto sedmogodišnjaka, u ukupnom broju od 1632 djece koliko je izmjereno iz 100 škola iz sjevernog, centralnog i južnog regiona, imalo je neki problem sa gojaznošću.

"U Crnoj Gori prije 2016. godine nismo imali podatke uz pomoć kojih bismo znali kako stojimo na mapi Evrope kad je dječja gojaznost u pitanju. Te godine smo prvi put odradili istraživanje uz podršku SZO i dobili uporedive i standardizovane podatke i saznali smo da smo šesti među 40 zemalja Evrope koje su radili isto istraživanje. 2016. godine smo imali gotovo 40 odsto sedmogodišnjaka sa predgojaznošću i gojaznošću, što je i očekivano jer do tada nije bilo nikakvih konktretnih akcija i plana kada je ovaj kompleksni javnozdravstveni problem u pitanju", navodi dr Kujundžić za Portal RTCG.

Podaci za odraslu populaciju još su stariji - iz 2008. godine. Kada je uhranjenost u pitanju, više od polovine ispitanika je imalo prekomjernu tjelesnu masu - 55,1 odsto, od čega je 40 odsto bilo umjereno gojazno, a 15,1 odsto gojazno.