Foto: Gov.me

Kako je saopšteno iz Službe za odnose sa javnošću Vlade Crne Gore, upriličen je razgovor koji je sa premijerima Crne Gore i Hrvatske, te šefovima delegacija Albanije, Bugarske, Češke, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Moldavije, Poljske, Rumunije, Slovačke, Slovenije i Srbije vodio moderator Goran Svilanović, bivši Generalni sekretar Regionalnog savjeta za saradnju i diplomata.

U osvrtu na aktivnosti Vlade Crne Gore u borbi protiv posljedica pandemije na zdravlje i ekonomiju, premijer prof. dr Zdravko Krivokapić istakao je zadovoljstvo postignutim rezultatima.

„Ja vam tvrdim da je ova Vlada, a to će istorija da pokaže, najuspješnija, najkompetentnija, sa najviše znanja i najviše rješenja u kontekstu u kojem se našla“, ocijenio je premijer.

Kada su u pitanju evropske integracije Crne Gore, Krivokapić je istakao da se u tom procesu ne može govoriti ni o kakvoj sigurnosti, već o očekivanjima „koje ponekad ne umijemo prepoznati ili artikulsati na pravi način“.

Naglašava da treba gledati u ono što smo do sada uradili da doprinesemo evropskom putu te ukazao na potrebu jačanja kapaciteta, prije svega administrativnih, i kreiranja kvalitetnih projekata da bi se privukla sredstva iz EU fondova.


Foto: Gov.me

Govoreći o aktivnostima na oporavku i razvoju ekonomije, premijer posebno ističe program „Evropa sad“ koji će doprinijeti smanjenju nejednakosti, a koji je posebno izražen na sjeveru zemlje, kroz povećanje minimalne i prosječne zarade i druge mjere.

Ukazujući na značaj razvoja saradnje u regionu i šire, premijer je kazao da podrška partnera nije izostala u izazovnim vremenima, ističući podršku koju u ovom dijelu pružaju partneri, ambasade, i države članice Evropske unije.

Na kraju, premijer je iskazao posebnu zahvalnost svima prisutnima, a posebno premijeru Plenkoviću, sa kojim se po prvi put sreo i koji je optimista i vjeruje da će prostor Zapadnog Balkana jednog dana biti dio Evropske unije.

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković zahvalio se premijeru na gostoprimstvu i prenio poruku EU da ovo područje nema drugu alternativu nego da bude za zajedničkim evropskim stolom.

„Nova metodologija pregovora za pristupanje EU mora biti takva da trasira put Zapadnog Balkana prema naprijed, a ne da ga čini težim“, naglasio je on.

Podsjetio je da je Crna Gora otvorila posljednje pregovaračko poglavlje u vrijeme hrvatskog predsjedavanja Unijom, te konstatovao da su poglavlja 23 i 24 ključna za uspješno okončanje tog procesa.

Kazao je da Hrvatska smatra da sve regionalne inicijative poput CEFTE, EFTE i novijih koncepata saradnje, predstavljaju varijacije svojevrsne pripreme za članstvo u Evropskoj uniji, što je jako bitno za „razumijevanje dubine ekonomskih obaveza koje proizilaze iz članstva u EU koje se, dok si kandidat i pregovaraš, ne vide“. Navodeći primjer Hrvatske, rekao je da ih je nakon ulaska zemlje u Uniju dočekalo sve ono što sa sobom nosi nosi ekonomsko upravljanje EU, a što je kreiralo brojne izazove.

„Hrvatska će se uvijek i isključivo zalagati za individualno vrednovanje postignuća svake zemlje na evropskom putu“, naglasio je Plenković.

Na kraju, Plenković je iskazao divljenje zemljama koje su dugo u procesu evropskih integracija, gdje postoji veliko interesovanje i podrška javnosti.

Potpredsjednik Vlade Sjeverne Makedonije zadužen za ekonomska pitanja Fatmir Bitići ocijenio je da postoji velika podrška građana evropskim integracijama koja je veća od 80 odsto i da ju je izazovno održati u ovako dugom periodu pristupanja. Osvrnuo se i na uticaj pandemijske krize na evropska stremljenja država regiona, naročito u dijelu izazova koje je COVID kriza izazvala u pogledu solidarnosti, dijeljenja, zajedništva i jednakih šansi.

„Nažalost, sada u post kovidu vidimo da se mnogo zemalja sve više fokusira na sebe. Umjesto toga potrebno je da se usmjerimo na Evropu. U tom procesu vjerujem u značaj regionalne saradnje koja doprinosi konkurentnosti, a ona će nas pripremiti da postanemo inkluzivne ekonomije“, kazao je on.

Bitići je posebno istakao iskustvo Hrvatske u procesu integracija, na čijim primjerima i iskustvu mogu naučiti i druge zemlje regiona kada su u pitanju njihova stremljenja ka Evropi.

Prema njegovim riječima, svi negativni trendovi poput migracija i odliva mozgova ukazuju na to da sve države iz regiona Zapadnog Balkana moraju zajednički raditi na podizanju kompetetivnosti u biznisu. Govoreći o inicijativama koje bliže povezuju region ocijenio je da će one doprinijeti dodatnoj vrijednosti naših država.