Foto: Google maps

Regionalni samit ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava, koji od 2019. organizuje Savez ekonomista Srbije, predstavlja najveći godišnji regionalni finansijski i monetarni skup i ima za cilj razvoj dijaloga i unaprijeđenje saradnje svih finansijskih institucija regiona.

Ove godine, Samit će na jednom mjestu okupiti ključne kreatore fiskalne i monetarne politike svih zemalja regiona, predstavnike najvažnijih međunarodnih finansijskih institucija i vodeće ljude najvećih banaka, kompanija i osiguravajućih društava iz cijelog regiona.

"Ovogodišnje okupljanje finansijske i poslovne elite biće prilika za razmjenu mišljenja o perspektivama regiona u 2024. i narednim godinama. Osnovna karakteristika sadašnje situacije je neizvjesnost u pogledu budućih makroekonomskih kretanja u regionu, kao posledica privredne krize koja se ogleda u slabom privrednom rastu zemalja eurozone. Premda je i dalje iznad zacrtanog cilja u većini zemalja, čini se da inflacija nije goruća prijetnja, te, sljedstveno dolazi do značajnog smanjenja cjenovnih pritisaka i inflacionih očekivanja. Očekuje se, počev od polovine ove godine, pad kamatnih stopa FED-a I ECB-a, što će uticati na smanjenje rigidnosti monetarne politike, te pozitivan uticaj na rast. Međutim, vrijeme pred nama je prepuno izazova. Prisutni su polidimenzionalni rizici, koji su, na žalost teško predvidivi i mjerljivi. Na većinu rizika zemlje regiona ne mogu uticati: ratni sukob u Ukrajini I na Bliskom Istoku, tenzije na korejskom poluostrvu, zategnutost međunarodnih odnosa koja vodi ka daljoj geoekonomskoj fragmentaciji, trgovinski rat između Amerike I Kine, potencijalna kriza suverenog duga nekih zemalja, permanentna zabrinutost za životnu sredinu, negativni uticaj klimatskih promjena. Neke rizike zemlje regiona mogu identifikovati i na njih, mjerama fiskalne i monetarne politike uticati", saopštili su organizatori.

Samit će upravo biti prilika da se neposredno, od kreatora fiskalne i monetarne politike zemalja regiona čuje kako će oni reagovati kako bi se ublažile negativne posljedica ovih nepovoljnih globalnih kretanja, kakve se mere planiraju za podsticaj rasta, uz istovremeno očuvanje stabilnosti bankarskog i uopšte finansijskog sistema, kao i održanje makroekonomske stabilnosti. Na koji način se efikasnim upravljanjem javnim investicijama doprinosi ubrzanju privredne aktivnosti, da li je kriza suverenog duga realna opasnost za neke zemlje regiona, postoji li strukturni deficit, da li je kvalitet institucija dostigao željeni nivo, koliko su institucije nezavisne od izvršne vlasti….

Sve su to pitanja koja će biti predmet dvodnevne rasprave na ovogodišnjem Samitu ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava zemalja regiona.