Foto: PrintScreen/RTV Budva, yt

Roditelji traže veće mjere bezbjednosti u školama

Savjet roditelja Druge osnovne škole uputio je apel premijeru Milojku Spajiću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću, tražeći uvođenje školskog policajca ili privatnog obezbjeđenja.

„O toj temi se razgovaralo na roditeljskim sastancima početkom školske godine i u našoj školi. Roditelji su iznosili slične prijedloge, jer smatraju da bi se djeca osjećala sigurnije, a njihovo ponašanje možda bilo drugačije kada bi u školi bilo prisutno službeno lice“, navodi Nedović.

Prevencija vršnjačkog nasilja kroz edukaciju

Osnovna škola „Stefan Mitrov Ljubiša“ već godinama sprovodi programe edukacije i prevencije vršnjačkog nasilja, između ostalog, osnivanjem tima za prevenciju istog.

„Nastavili smo sa aktivnostima školskog Tima za prevenciju vršnjačkog nasilja i vandalizma, koji se formira na početku svake školske godine. Jedna od ključnih aktivnosti je izbor vršnjačkih edukatora – učenika koje njihovi vršnjaci prepoznaju kao pouzdane i kojima se mogu povjeriti. Primijetili smo da se djeca lakše otvaraju i pričaju o problemima svojim vršnjacima nego odraslima, pa oni u ovom procesu služe kao medijatori“, objašnjava Nedović.

Vršnjački edukatori, pod nadzorom stručne službe škole, organizuju radionice za učenike šestog, sedmog i osmog razreda. Na tim radionicama se govori o tome šta je nasilje, kako ga prepoznati i kome se obratiti za pomoć.

„Djeci su ove radionice veoma zanimljive. Aktivno učestvuju, daju ideje, sugestije i preporuke, što ih čini korisnim i edukativnim“, dodaje ona.

Digitalno nasilje sve prisutnije među djecom

Osim fizičkog i verbalnog nasilja, među učenicima je sve prisutnije i digitalno nasilje putem društvenih mreža.

„Primjećujemo da je ono postalo znatno češće u odnosu na druge oblike nasilja. Nasilje često počinje na internetu, a zatim se nastavlja u školi“, ističe Nedović.

Kako dodaje, škola na svaki prijavljeni slučaj nasilja reaguje odmah.

„Čim dobijemo prijavu, kontaktiramo roditelje, organizujemo sastanak uz prisustvo stručnih saradnika i uprave škole, te timski tražimo rješenje problema“, objašnjava ona, ističući da su pozitivni pomaci primjetni onda kada roditelji ozbiljno shvate problem i aktivno učestvuju u njegovom rješavanju.

Kako prepoznati dijete kojem je potrebna pomoć?

Jedan od izazova sa kojima se škole suočavaju je kako prepoznati dijete koje prolazi kroz emocionalne ili psihološke poteškoće.

„U holu škole imamo 'kutiju povjerenja', gdje djeca anonimno mogu napisati svoje probleme. Stručna služba zajedno sa vršnjačkim edukatorima otvara te prijave i odgovara na njih putem oglasne table, pod šifrom. Takođe, kroz saradnju sa odjeljenjskim starješinama primjećujemo ako dijete postane povučeno, prestane da se druži ili dođe do naglog pada u učenju. U takvim situacijama kontaktiramo roditelje kako bismo zajedno pronašli odgovor“, objašnjava Nedović.

Socijalno nasilje – tihi problem u školama

Pored fizičkog i digitalnog nasilja, u školama je prisutno i socijalno nasilje, kada određena grupa djece isključi drugo dijete iz društva. Ovo je posebno izraženo među djecom koja dolaze iz drugih govornih područja i suočavaju se sa jezičkim barijerama.

„U našoj školi radimo i na podizanju svijesti o mentalnom zdravlju, kako sa djecom, tako i sa nastavnicima. U oktobru, povodom Dana mentalnog zdravlja, nastavnicima smo podijelili edukativne materijale o važnosti empatije i prihvatanja različitosti“, govori ona.

Apel roditeljima: Razgovarajte više sa svojom djecom

Na kraju, Nedović upućuje apel roditeljima da provode kvalitetno vrijeme i više razgovaraju sa svojom djecom.

„Važno je da se djetetu posvetite, da ga slušate, ne samo da budete prisutni dok koristite telefon, već da provodite kvalitetno vrijeme sa svojim djetetom“, poručuje Nedović.



Portal RTB