22-10-2019

Transplataciju organa čeka 13 djece i 35 odraslih

Izmjene i dopune Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja omogućiće povećan broj kadaveričnih donora, kao i povećanje broja presađenih organa licima kojima je to jedini način liječenja, kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović na jučerašnjoj skupštinskoj raspravi.

Transplataciju organa čeka 13 djece i 35 odraslih | Radio Televizija Budva

“Sada je na snazi zakon iz 2016. godine, koji podrazumijeva pretpostavljenu saglasnost, dakle svi smo donori osim ukoliko za života kod izabranog doktora ne kažemo da to ne želimo biti. Glavna novina odnosi se na primjenu donorskih kartica. Poštovaće se volja lica koje kod izabranog doktora da saglasnost da u slučaju moždane smrti njegovi organi budu korišćeni u svrhu transplantacija. Njegova donorska kartica to potvrđuje. U tom slučaju porodica ne daje posljednju riječ”, naveo je Hrapović.

Poslanici su juče završili raspravu o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja i o njemu će se izjasniti naknadno.

On je kazao da ostaje i dosadašnja mogućnost da lice kod izabranog doktora kaže da ne želi da bude donor i njegova volja se mora poštovati.

“Za one koji se ni za života ne izjasne ni za ni protiv donorstva, u slučaju njihove moždane smrti, porodica daje posljednju riječ. Iz navedenih razloga i razloga humanosti prema ljudima kojima je presađivanje organa jedini način liječenja, očekujem da parlament podrži predlog ovog zakona”, naveo je Hrapović.

On je istakao da u cilju sprečavanja svih oblika zloupotreba, ovim zakonom se propisuje vođenje registra svih saglasnosti za uzimanje organa, kao i izjava o njihovom opozivu i registara davalaca organa.

“Ove registre će voditi Ministarstvo zdravlja na osnovu saglasnosti i podataka dobijenih od izabranih doktora i bolničkih koordinatora”, rekao je Hrapović. On vjeruje da će presađivanje organa umrlih davalaca dovesti do produžavanja i poboljšanja kvaliteta života onih lica kojima je to jedini način liječenja.

“Kao pozitivan efekat ovih rješenja treba pomenuti i smanjenje troškova liječenja i opterećenje sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, smanjenje broja privremene spriječenosti za rad ovih lica sa svim posljedicama koje ovo izaziva, odnosno smanjenje opterećenja poslodavaca, patnje porodica ovih lica i sl.” naveo je Hrapović.

Izvjestilac Zakonodavnog odbora Momčilo Martinović naveo je da, prema posljednjim podacima, u Crnoj Gori 13 djece čeka transplantaciju organa, a broj odraslih je još veći, njih 35 čeka već duže od pola godine.

“Nije li to sasvim dovoljno da motiviše naše društvo na reakciju”, poručio je Martinović.

Izvjestilac Odbora za ljudska prava Mirsad Murić podsjetio je da je ovo skupštinsko tijelo na sjednici održanoj 30. septembra razmotrilo ovaj predlog zakona, koji su svi jednoglasno podržali.

“Ono što je svima nama poznato jeste da je u Crnoj Gori svijest o ovoj tematici veoma na niskom nivou. Na to ukazuju i pojedini statistički podaci. Trenutno imamo 47 pacijenata koji su doživjeli kliničku smrt, a porodice su samo za dva ta pacijenta dali saglasnost da njihovi organi budu presađeni. Ako znamo koliko ih čeka, a to su najčešće bubrežni bolesnici, vidimo koliko možemo spasiti ljudskih života.”

Ipak, poslanica Demokratskog fronta Ljiljana Đurašković smatra da prethodna zakonska rješenja nijesu zaživjela jer građani nemaju povjerenje u zdravstveni sistem.

“Građani nemaju povjerenja da će registar donora koji vodi Ministarstvo zdravlja biti tajan iako postoje šifrovani podaci. Građani nemaju povjerenja da će se ispoštovati lista čekanja. Takođe, građani nemaju povjerenja i brinu da li će biti zloupotreba. Potrebno je napraviti veliku medijsku kampanju kojom bi uvjerili građane u ispravnost zakona i podići svijest o značaju čina donorstva. Vratite povjerenje građana u zdravstveni sistem zemlje pa ćete vidjeti koliko će biti potpisanih donorskih kartica”, poručila je Đurašković.

Direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite Vesna Miranović je, pak, kazala da se neće desiti da neki pacijent bude gore tretiran u odnosu na pacijenta koji nije uzeo donorsku karticu zato što ljekar koji ima pred sobom pacijenta koji je u stanju potrebe ne zna da li je on donor ili nije.

“O tome dobija saznanje tek kada se utvrdi moždana smrt. Odnos ljekara prema svim pacijentima je isti, nadasve posvećen i sa ciljem da se pacijentu produži život. Onog trenutka kada se postavi dijagnoza moždane smrti, bolnički koordinator kontaktira porodicu, radi dobijanja saglasnosti za donaciju organa”, objasnila je Miranović.

Ona je podsjetila da je u Crnoj Gori do sada urađeno 128 transplantacija bubrega, od čega je četvoro djece, a da su 43 transplantacije bubrega urađene u Kliničkom centru.

“S obzirom da nijesmo imali nijednu primjedbu pacijenata na tok utvrđivanja liste za transplantacije organa, to govori da pacijenti iskazuju povjerenje u crnogorski zdravstveni sistem”, istakla je Miranović.

Poslanica DPS Branka Tanasijević rekla je da pretpostavljena saglasnost do sada nije dala očekivani rezultat, te da će ona dati podršku novim zakonskim rješenjima, dok je poslanik DF Slaven Radunović ukazao na mogućnost zloupotreba.

“Postoje okolnosti u kojima bi porodica, a više ne onaj koji je želio da donira organe mogla da bude u saznanju da je pokojnik izgubio život baš zbog doniranja organa. Porodica koja bi to željela da spriječi ne bi bila u mogućnosti. Imamo takve zloupotrebe državnih funkcija da me ne bi čudilo da neki lokalni mafijaš kojem treba organ dođe u posjed informacije spiska ljudi koji imaju organe koji su njemu potrebni pa da nekome dijete ili roditelj pogine ‘nesrećnim slučajem’ na saobraćajnom prelazu ili nešto slično”, rekao je Radunović.

Međutim, Miranović je istakla da je to moguće samo u dobro režiranom filmu.

“Da bi neko stradao na pješačkom prelazu od nesmotrenog vozača koji ima namjeru da od njega dobije organe, treba da se ispuni mnogo uslova. Pričamo o situaciji koja može da se desi u samo dobro režiranim filmovima”, naglasila je Miranović.

Takođe, Hrapović je objasnio da treba da se uskladi mnogo činjenica i aspekata da bi neko mogao da primi organ od potencijalnog donora.

“Zato se vrše pretransplantacione pretrage i kod onoga koji daruje i kod onoga koji donira organ. Koliko god neko htio i prstom naciljao da želi od toga i toga da dobije organ, to apsolutno ne može da bude tako dok medicina i nauka ne potvrde da je jedan organ kompatibilan sa drugim”, rekao je Hrapović i pozvao poslanike da nakon implementacije zakona daju svoj primjer građanima potpisivanjem donorske kartice.


Izvor: CDM