04-03-2020

Ustavni sud ne treba da čeka Mitropoliju

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je izazvao toliko polemika i zbog njega je veliki broj ljudi na ulici, upozorava advokat Velibor Marković

Ustavni sud ne treba da čeka Mitropoliju | Radio Televizija Budva

MCP zbog Zakona organizuje protestne litije (Foto: Savo Prelević)

Ustavni sud je trebalo sam da pokrene postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti, s obzirom na polemike koje ovaj propis izaziva i broj ljudi koji protiv njega protestuje već par mjeseci, rekao je "Vijestima" advokat Velibor Marković.

"Slab je izgovor nekih koji postavljaju pitanje zašto Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP) još nije podnijela inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti s obzirom na to da Ustavni sud to može uvijek da uradi po službenoj dužnosti, ali zašto to ne čini, to je stvar njihove procjene", kaže Marković.

Advokat MCP Dragan Šoć podsjeća da je Mitropolija pripremila tekst inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Zakona i predaće je Ustavnom sudu kada prođe potrebnu verifikaciju.

"Tekst postoji, ali postaje zvaničan kad prođe verifikaciju određenih crkvenih tijela i od toga zavisi kada će biti upućen Ustavnom sudu", kazao je Šoć "Vijestima".

Marković podsjeća na odredbe člana 55 Zakona o ustavnom sudu koje propisuju uslove kada Ustavni sud po službenoj dužnosti može da pokrene postupak ocjene ustavnosti ili zakonitosti.

"U toj odredbi samo se navode dva slučaja, ali sa oznakom naročito, što znači da Sud može uvijek kada to procijeni da pokrene postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti po službenoj dužnosti bilo kog zakona", kazao je Marković.


Zakon treba da prihvate svi građani: Marković(Foto: Filip Roganović)

On smatra da s obzirom na to da Zakon ne samo da treba da se primjenjuje na teritoriji cijele države, već treba da ga prihvate svi građani, i imajući u vidu toliko ljudi koji izlaze na ulicu, trebalo bi da Ustavni sud pokrene postupak ocjene po službenoj dužnosti, posebno spornih odredbi 62, 63 i 64. Tim odredbama predviđeno je da se državi vrate svi vjerski objekti koji su bili imovina Crne Gore prije 1918. godine, a "za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica".

"Zbog posljedica koje je izazvao ovaj Zakon, Ustavni sud bi trebalo po službenoj dužnosti da pokrene postupak i da se makar kada je u pitanju unutrašnji pravni sistem u tom dijelu stavi tačka", rekao je Marković.

Iz Ustavnog suda nijesu odgovorili na pitanje "Vijesti" zašto Ustavni sud ne iskoristi zakonsku mogućnost i sam ocijeni ustavnost i zakonitost Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Nijesu odgovorili ni da li ima novih inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti ovog propisa, nakon povlačenja inicijativa iz Beograda.

Nakon Sinoda i Patrijaršije Srpske pravoslavne crkve, i beogradska advokatska kancelarija Radić povukla je početkom februara inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona, navodeći da su to učinili kako ne bi omeli dijalog MCP sa Vladom i jer ne vjeruju u objektivnost Ustavnog suda.

Predstavnici Vlade i MCP razgovarali su o Zakonu 14. februara i crkva ostaje pri stavu da se mora govoriti o izmjenama tog propisa, a ne o njegovoj primjeni. Dogovoreno je da se pregovori nastave na ekspertskom nivou.

Demokrate su juče ocijenile da nikad država nije ustala konkretnim pravnim sredstvom da ospori savjesnost državine crkvama i vjerskim zajednicama, niti je imala osnova.

"I sad im želi prebaciti vreo krompir tereta dokazivanja, umjesto da onaj ko nešto tvrdi to i dokazuje, upravo zato što su evidencije svojinskih prava bile, kroz istoriju, ili nepostojeće ili krajnje loše i nekredibilne, tj. takve da bi malo ko, da nema instituta održaja, mogao dokazati svojinu predaka od prije 1918. godine. Upravo zato je Venecijanska komisija dala jasnu primjedbu, a koja nije ispoštovana, a glasi: "U odredbama se ne spominje da li se dugotrajni održaj stečen bona fides može smatrati dokazom", saopštio je potpredsjednik Demokrata Momo Koprivica.

Dodaje da se Uprava za imovinu, na osnovu crkveno-partijskog programa DPS-a, "već pretvara u vjersku policiju i započinje progon svih crkava i vjerskih zajednica".

Zakon je usvojen 27. decembra 2019. godine i zbog njega MCP organizuje protestne litije u više gradova Crne Gore.

Đeljošaj: Vjerski objekti su vlasništvo građana

Predsjednik Albanske alternative Nik Đeljošaj saopštio je juče da manjine nikada ne bi podržale zakon koji propagira oduzimanje vjerskih objekata.

"Manjine nikada neće podržati vlast koja bi ugrozila vjersku slobodu, bilo koje religije u Crnoj Gori. Zakon o slobodi vjeroispovijesti, jasno i decidno samo potvđuje odgovornost države prema vjerskim objektima i kulturnim dobrima", kazao je Đeljošaj.

Prema njegovim riječima, de fakto nijedan vjerski objekat nije vlasništvo vjerske organizacije, nego građana i njenih vjernika.

Izvor: Vijesti