Foto: Instagram (@tatiananamoru)/Printscreen - YouTube/RTV Budva

Zolak je istakao da turizam i turistički razvoj treba planirati, ali da kod nas to uglavnom nije slučaj. Prema njegovim riječima, u slučaju da postoje planovi oni se ne realizuju.

"Mi smo negdje prije desetak godina imali jedan od najboljih strateških planova razvoja turizma, koji je za Crnu Goru radila Njemačka investiciona i razvojna korporacija (DEG). Oni su napravili strateški plan do 2020. godine koji je predvidio jako dobar koncept razvoja Crne Gore. I šta je od toga realizovano? Mi smo sve suprotno uradili. Umjesto limitiranog broja smještajnih kapaciteta, umjesto razvoja turističkog proizvoda u pravcima kojima ide svijet, umjesto toga da smo išli tematski da se razni djelovi zemlje razvijaju, mi smo bili prepušteni jednom potpuno stihijskom razvoju. To znači da je planiranje u turizmu direktno zavisno od politike, od vodećih političkih snaga. Koliko vodeće političke snage uspijevaju da poštuju te planove, toliko se destinacija uspješnije razvija", ocijenio je Zolak.

Kako je kazao, turizam je u Crnoj Gori poslužio kao jedan sjajan medij za formiranje nove društvene klase. Ipak, on je napomenuo da je ta klasa ulaskom u biznis izgradnje postala društvena klasa na štetu turizma.

"Danas vladajuće snage u državi jednostavno ne žele prihvatiti i priznati realnost. I ja se nekako osjećam da prave "magarce" od nas. Jer to nije vezano sa jednom političkom partijom. To je radio DPS godinama, a to je radila i prethodna vlada. Mi smo opet imali situaciju da nemamo odvojeno ministarstvo turizma koje bi se bavilo upravo razvojem turističkog proizvoda. Postojalo je Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma i jednog finog čovjeka koji, nažalost, nije imao pojma o turizmu. Navešću jedan primjer. Ljetos je bila emisija na jednoj televiziji i dobio sam poziv da učestvujem, ali pošto nisam mogao da učestvujem uživo uključio sam se putem ZOOM-a. Jedna od mojih osnovnih teza je da je nama loš turistički proizvod, i to je naša realnost. Ministar je saslušao to što sam rekao, ali kazao da nije tačno da naš turistički proizvod nije dobar, jer nama iz godine u godinu raste kvalitet turističke usluge. Ja sam bio šokiran time da jedan ministar tuirzma ne može da razlikuje šta je to turistički proizvod, a šta kvalitet turističke usluge", istakao je Zolak.

On je podsjetio da je turistički proizvod je kompleksan, kompozitan proizvod koji se sastoji od tridesetak elemenata, među kojima su istorijske i kulturne atrakcije, plaže, planine, priroda, noćni život, zabava, šoping, informacije koje su na raspolaganju, sportski sadržaji, transport, saobraćajne gužve...

"To nama govori da mi, ako smo hotelijeri, ne možemo biti zadovoljni stanjem u svom hotelu, zato što pored usluge koju mi dajemo i koja je vezana za smještaj, ishranu, zabavu, imamo još niz drugih elemenata koji čine taj ukupni turistički proizvod. Znači, svi navedeni elementi zajedno formiraju kvalitet turističkog proizvoda i ako zapostavite bilo koji od njih, nalazite se u problemu", kazao je gost Jutrom iz Budve.

On je ukazao na problem over-turizma, odnosno prekomjernog turizma, pod kojim se podrazumijeva preveliki broj gostiju koji se nalazi na destinaciji.

Stoga, predlaže da naši planovi moraju biti potpuno promijenjeni.

"Ali, da biste napravili korak dalje prvo morate priznati realnost. Realnost je da u Crnoj Gori ima najmanje oko 600 hiljada turističkih ležajeva, a Ministarstvo tvrdi 173 hiljade, što je smiješno. Podsjetiću da je Ministarstvo turizma 1998. izašlo sa podatkom da ima 250 hiljada ležajeva. Šta se desilo onda od 1998. do prije dvije godine? Imamo ogroman rast, a oni prikazuju drugačije. Ja se pitam kome to treba i zašto se lažemo u oči. Vidjećemo šta će uraditi nova Vlada. Ja se nadam da će imati ozbiljniju turističku politiku i angažovati ljude koji se razumiju u to", dodao je.

Zolak vidi problem i u tome što, kako kaže, ljudi teško uočavaju realnost

"Kada se vežete za tržište i kada vam se čini da ste u određenom momentu popularni, čuvajte se toga. To je uvijek najopasnija faza. U klici svakog turističkog razvoja postoji i klica njenog pada. Turističke destinacije se razvijaju tako što usklađuju svoj produkt sa ličnošću, sa personalnošću potrošača, odnosno turista. I koliko to više usklađuju, toliko su uspješnije. Mi smo sada u fazi da imamo pretjeran broj gostiju i pritisak koji zagušuje cijeli grad i sve resurse. Čak i da imamo zaobilaznicu oko Budve, u gradu bi i dalje vladao pretjerani haos. Da li bogati, kvalitetni gosti to žele? Da li žele da im neko "sjedi nad glavom" na plaži, da slušaju buku? Nažalost, kvalitetan, bogatiji gost je pobjegao iz Budve. Ostale su još male oaze, kao recimo Dukley Garden koji kontroliše fizički svoj prostor i štiti ga od ulaska prevelikog broja ljudi. Ali, to su mala "ostrva". Ostao je i hotel "Splendid" koji je takođe fizički ograđen i još par objekata koji mogu da kontrolišu i planiraju svoj razvoj. Što se mene tiče, protekla ljetnja sezona bila je onakva kakva smo znali da će biti. Nemojte da na zbog kratkoročnog interesa, zbog toga što je svako od nas ponešto zaradio, neko prodajući kokice, neko izdajući sobe, neko zakupljujući plažu, da izgubimo iz vida dugoročni. A dugoročni interes nam nije u ovakvom turizmu. To nije turizam u kojem imate ovoliko privatnog smještaja, jer on ne može biti baza dugoročnog punjenja kapaciteta", kazao je Zolak.

Pogledajte kompletan snimak gostovanja:




M.S.