Foto: BI Consulting
Učesnici panela ocijenili su da se razvoj crnogorske privrede, posebno kada je riječ o turizmu, nalazi pod rizikom zbog čestih i ad hoc promjena poreskih pravila, bez adekvatnog dijaloga sa privredom.
Jedan od komentara dao je Žarko Rakčević, osnivač Šajo grupe, koji je upozorio na praksu uvođenja fiskalnih mjera bez prethodne najave i konsultacija, posebno u oblasti turističkih investicija.
„Turizam, kao najvažnija privredna grana, imala je status javne djelatnosti, a izgradnja hotela sa četiri i pet zvjezdica bili su strateški prepoznati kao interes crnogorske privrede, pa su pri izgradnji bili oslobođeni plaćanja komunalija. Sad imamo situaciju da se opet uvode komunalije za ove hotele, uz istovremenu najavu stimulacija za neke investicija koje bi mogle biti većim dijelom stanogradnja, što pokazuje selektivnost pri odlučivanju”, kazao je Rakčević.
Takođe, on je naveo i primjer odluke o povećanju stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) u turizmu. Osim što stopa nije konkurentna sa zemljama okruženja, on je ocijenio nedopustivim da zemlja kojoj je turizam strateška djelatnost nenajavljeno duplira PDV, sa primjenom već naredne godine, za koju su aranžmani već ponuđeni, pa čak i prodati.
“Takav pristup, posebno ako je podržan dobro osmišljenim podsticajima, na primjer za sektore poput energetike, turizma, prerađivačke industrije ili ICT-a, može dugoročno ojačati konkurentnost i privući kapital koji traži sigurnost, jasnoću i predvidivost”, objasnila je Drakić.
Član Upravnog odbora Crnogorske komercijalne banke nadležan za Sektor poslovanja sa pravnim licima, Nikola Perišić, kazao je da je za finansijsku instituciju kao što je CKB, koja aktivno podržava sve ključne grane crnogorske privrede, predvidivost poslovnog ambijenta ne samo poželjna, nego i neophodna.
“Kada su pravila igre jasna i stabilna, i naši klijenti mogu da planiraju ambicioznije, a mi kao banka imamo snažniji osnov da ih podržimo, kroz finansiranje, savjetovanje i dugoročnu saradnju. Neizvjesnost usporava odluke. Kompanije odlažu investicije, a banke postaju opreznije. Zato vjerujemo da je odgovornost svih nas – države, privrede i finansijskog sektora, da gradimo ambijent povjerenja, razumijevanja i stabilnosti”, kazao je Perišić.
On je naveo da je CKB spremna da bude partner u tom procesu, jer jaka ekonomija počiva na jasnim pravilima i pouzdanim odnosima.
„A to je put kojim svi zajedno treba da idemo“, poručio je Perišić.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za unapređenje konkurentnosti privrede u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Anđela Gajević, kazala je da će tokom ove godine posebna pažnja biti usmjerena na podsticajne mjere za jačanje domaće proizvodnje, u cilju smanjenja spoljne zavisnosti, supstitucije uvoza, podsticaja inovacija, tehnološkog razvoja i otvaranja novih radnih mjesta.
“Ovaj pristup ne samo da će doprinijeti ekonomskom rastu, već će omogućiti i jaču otpornost privrede na spoljne šokove, doprinijeti smanjenju nezaposlenosti i jačanju konkurentnosti domaće privrede”, rekla je Gajević.
Redovna profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Gordana Đurović, kazala je da se tokom produženih pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, posmatrajući kretanje bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku, prepoznaje ekonomska konvergencija, ali da se ne dešava zadovoljavajućom brzinom.
„Takođe, podaci o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni, kao i obim stranih direktnih investicija (SDI) iz zemalja EU pokazuju da se značajnija ekonomska integracija još nije desila i da produženo pristupanje Uniji nije dovelo do jačanja spoljnotrgovinskih veza sa EU partnerima, pa ni kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Uzroci takvog stanja se mogu tražiti u nedovoljnoj konkurentnosti crnogorske privrede da proizvodi i plasira robe na evropska tržišta, kao i u nedovoljnoj atraktivnosti da privuče referentne investitore iz EU“, kazala je Đurović.
Učesnici panela zaključili su da fiskalna stabilnost i regulatorna transparentnost nisu luksuz, već osnov razvoja, posebno u malim ekonomijama koje se oslanjaju na atraktivnost investicione klime.
(Mina)