Na drugoj strani, u Sindnikatu navode da im se zbog mobinga obraćaju na desetine radnika, a rijetki se upuste u borbu za zaštitu svog dostojanstva sudskim putem, piše Dan.

Iz Sudskog savjeta za Dan su kazali da sudovi ne unose podatke u Pravosudni informacioni sistem (PRIS), u smislu kvalifikacije mobinga, odnosno zlostavljanja na radu, jer Krivični zakonik i Zakonik o krivičnom postupku ne kvalifikuju ovo kao krivično djelo.

Navedeno, kako kažu, ne znači da se ne vode postupci pred sudovima, ali budu obično zbog naknade štete.

Ovu materiju reguliše Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, te se sporovi, osim pred osnovnim sudovima, vode uglavnom pred prekršajnim.

“Viši sud za prekršaje Crne Gore, u periodu od 1. januara 2018. godine do danas, imao je u radu jedan predmet po žalbi iz oblasti Zakona o zabrani zlostavljanja na radu. Sud za prekršaje u Bijelom Polju nije imao predmete ove vrste. Kod Suda za prekršaje u Podgorici formiran je jedan predmet zbog prekršaja iz člana 30 Zakona o zabrani zlostavljanja na radu”, kazali su iz Sudskog savjeta.

Dodaju da u Sudu za prekršaje u Budvi, u navedenom periodu nije bilo u radu prekršajnih postupaka zbog zlostavljanja na radu.

Iz većine osnovnih sudova za Dan su kazali da nijesu imali postupaka zbog mobinga.

U izjavama za Dan to su kazali iz sudova u Kolašinu, Ulcinju, Bijelom Polju, Beranama, Danilovgradu, Rožajama, Žabljaku, Plavu, Cetinju i Kotoru.

Pred Osnovnim sudom u Baru 2018. je bio jedan predmet koji je završen pravosnažno i to odbijanjem zahtjeva tužioca za naknadu štete na ime povrede prava ličnosti zbog pretrpljenih duševnih bolova, odnosno mobinga na radnom mjestu.

Pred Osnovnim sudom u Pljevljima u periodu od 2018.godine nije pokrenut nijedan sudski postupak zbog zlostavljanja na radu i u vezi sa radom, ali je pravosnažno završen jedan predmet koji je pokrenut 2017.

U istom je odbijen tužbeni zahtjev kojim je traženo utvrđenje zlostavljanja na radu navode u tom sudu.

Savjetnica za odnose s javnošćuu Osnovnom sudu u Podgorici Nikoleta Golubović kazala je da su u toj instituciji od 2018. imali ukupno 10 tužbi radi mobinga.

“U istom periodu donijete su ukupno četiri presude, dvije kojima se odbija tužbeni zahtjev, jedna presuda kojom je djelimično usvojen tužbeni zahtjev i jedna presuda na osnovu odricanja”, rekla je Golubović za Dan.

Iz Unije slobodnih sindikata (USS) za Dan navode da su od početka 2018. godine do danas imali na desetine zaposlenih koji su se suočavali sa nekom vrstom mobinga. Međutim, od tog broja svega četiri zaposlena su se upustila u sudski postupak.

“Cijenimo da je mali procenat zaposlenih koji se odluče za pokretanje postupka zaštite od zlostavljanja na radu, posledica toga je da je dokazni postupak veoma komplikovan, jer se sve one radnje koje se tretiraju kao mobing obično dešavaju iza zatvorenih vrata, zbog čega gotovo da ne postoje opipljivi materijalni dokazi, a dosadašnja praksa domaćih sudova u ovim predmetima nije ohrabrujuća za zaposlene”, objašnjavaju u USS.

Ističu da je USSCG žrtvama mobinga pružao pravnu i logističku pomoć u pokretanju postupka za zaštitu od zlostavljanja na radu.

“Shodno odredbama Zakona o zabrani zlostavljanja na radu, to započinje tako što zaposleni koji smatra da je izložen mobingu podnosi pisani zahtjev za pokretanje postupka za zaštitu od mobinga posredniku, odnosno poslodavcu ukoliko nije određen posrednik”, pojasnili su u Uniji.