Budva domaćin međunarodne studijske posjete u okviru projekta „Gradovi kad padne mrak“

Opština Budva je 4. i 5. septembra bila domaćin dvodnevne međunarodne studijske posjete u okviru evropskog URBACT projekta „Gradovi kad padne mrak“ (eng. Cities After Dark). Projekat okuplja devet evropskih gradova posvećenih unapređenju noćnog života kroz održivi turizam, kulturne aktivnosti i lokalnu ekonomiju, u skladu sa evropskim standardima.

Foto: Slaven Vilus

Prvog dana, evropski partneri posjetili su Stari grad, sagledavajući specifične izazove budvanskog noćnog života, od buke do urbanog planiranja, ali i prilike koje grad nudi za održivi razvoj noćne ekonomije. Tokom obilaska, učesnici su mogli da vide kako se spoj kulturnog nasljeđa i savremenih sadržaja koristi za privlačenje turista i obogaćivanje lokalnog kulturnog života.

Drugi dan bio je posvećen panel diskusijama i radionicama. Otvarajući događaj, predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, istakao je važnost evropske saradnje i pozicioniranja Budve u ovom projektu.

„Vaše prisustvo potvrđuje značaj evropske saradnje, ali i predstavlja priznanje našem gradu, koji danas ima privilegiju da bude vaš domaćin. Budva je grad koji živi i danju i noću – simbol kulturnog nasljeđa i mediteranskog duha, ali i destinacija zabave, muzike i festivala. Zato je tema kojom se danas bavimo – kako uskladiti turizam, noćni život i kvalitet života lokalne zajednice – od posebnog značaja za našu budućnost“, kazao je on.

Pored toga, Jovanović je naglasio značaj balansiranja kulturnog nasljeđa i modernog ritma života, ističući da, kako kaže, “postoje i izazovi - buka, regulativa, sigurnost, infrastruktura, ali i prilike - ekonomski razvoj, nova radna mjesta, međunarodna prepoznatljivost”.

U ime Ministarstva finansija, načelnica Direkcije za prvi nivo kontrole, Kana Tomašević, istakla je značaj evropskih programa za Crnu Goru.

„Tema ovog projekta je izuzetno aktuelna, jer noćna ekonomija u gradovima bilježi snažan rast. Drago mi je da je Opština Budva izabrala da se bavi ovim pitanjem. Noćna ekonomija je dobar način da se poveća atraktivnost grada, kulturna i turistička ponuda, te da se zaposle ljudi“, navela je ona.

Kako je dodala, Direkcija za prvi nivo kontrole i u ovoj finansijskoj perspektivi ima ulogu Kontrolnog tijela, i pouzdan je partner tokom implementacije projekta.

“Crna Gora, iako najmanja država u regionu, u prethodnom periodu sprovela je značajan broj Interreg projekata, sto potvrđuje da valjano koristimo raspoložive administrativne kapacitete i mogućnosti koje ovi programi pružaju”, zaključila je Tomašević.

Tomašević, Jovanović (Foto: Slaven Vilus)

Koordinator projekta, Luka Mihailović, govorio je o iskustvima tokom realizacije projekta i o saradnji sa evropskim partnerima.

„U protekle dvije godine posjetili smo devet evropskih gradova, uključujući Bragu, Nikoziju, Đenovu i Malagu. Svaki grad nosi posebnu priču o kulturi, turizmu i balansu sa lokalnom zajednicom. Ta iskustva su dragocjena jer nam pokazuju šta se može prenijeti u Budvu. Saradnja sa evropskim gradovima, ali i prijateljstva koja smo stvorili, najveća su vrijednost ovog programa. Ona nas uče da nismo sami u izazovima i da se najbolja rješenja rađaju kroz razmjenu ideja i iskustava”, istakao je on, dodajući da odluka o tihoj zoni u Starom gradu pokazuje da Budva razumije da turizam nije samo zabava, već i odgovornost prema zajednici i kulturnom nasljeđu.

U ime Ministarstva evropskih poslova, prisutnima se obratila Borka Lješković, nacionalna URBACT kontakt osoba, koja je istakla uspjehe Crne Gore u regionalnim projektima.

„Već u prvom pozivu uspjeli smo da uđemo u četiri projekta, što je potvrda da naši gradovi i institucije imaju kapacitet da odgovore na izazove održivog urbanog razvoja. Posebno je važno što Budva ovim projektom ulazi u proces kreiranja akcionog plana, koji će donijeti važne promjene za budućnost grada“, istakla je ona.

Lješković (Foto: Slaven Vilus)

Turizam i noćni život: U potrazi za balansom

Direktorica Turističke organizacije opštine Budva, Ana Vujošević, je u okviru prve sesije predstavila turističku ponudu grada, ističući njegov značaj za nacionalnu ekonomiju.

“Osim prelijepih plaža koje se prostiru na više od 30 kilometara, ponudu Budve dodatno obogaćuju tradicionalne manifestacije, međunarodni karnevali, regate i sportske događaji. Istovremeno, ova uloga nosi i značajan teret: Budva ostvaruje između 50 % i 60 % ukupnih prihoda Crne Gore od turizma, što jasno pokazuje koliko nacionalna ekonomija zavisi od kvaliteta turističke ponude upravo u našem gradu. U 2024. Crna Gora je zabilježila prihode od turizma od oko 1,4 milijarde eura, a Budva je najviše doprinijela tom rezultatu. Upravo u tom spoju leži i naš izazov: kako uskladiti kulturu i zabavu, potrebe lokalne zajednice i očekivanja turista? Kako da razvijamo noćnu ekonomiju, a da pri tome obezbijedimo kvalitet života naših građana, sigurnost i održivost? To su pitanja na koja želimo zajedno da tražimo odgovore”, objasnila je ona, dodajući da je cilj da “Budva bude destinacija gdje se kultura i zabava dopunjuju, a ne isključuju”.

Mihailović, Vujošević (Foto: Slaven Vilus)

Nakon toga, koordinator projekta, Luka Mihailović,je najavio novu aplikaciju Budva After Night, koja objedinjeno nudi informacije o kulturnim, turističkim i zabavnim sadržajima.

„Aplikacija je praktičan rezultat našeg rada i biće ključna za promociju Budve kao sigurne, održive i atraktivne destinacije“, poručio je on.

Kultura i zabava kad padne mrak – Od festivala do večernjih događaja

Direktorica JU Grad teatar, Milena Lubarda Marojević, otvorila je drugu sesiju, govoreći o tome kako kulturni festivali oblikuju identitet Budve.

„Festival Grad teatar je osnovan 1979, deset godina nakon razornog zemljotresa, iz ideje da se umjetnošću oživi grad. Budva je razvila kulturni život koji omogućava autentično doživljavanje grada. Scene su intimne, rijetko okupljaju više od 250 ljudi, što doprinosi neposrednom iskustvu. Budva stalno otkriva nove lokacije za izvođenje programa, uključujući tvrđavu iznad plaže Mogren, manastire u zaleđu i hotelske komplekse, čime dodatno osnažuje noćnu ekonomiju i autentične turističke doživljaje“, objasnila je ona.

Nakon toga, novinarka i urednica emisije E-Glam, Adela Mulić, predstavila je Budvu kao regionalni centar noćne zabave i muzike, dok je direktorica RTV Budva, Iva Bajković, analizirala postojeći model noćnog života u Budvi, kao i izazove i potencijale u ovoj oblasti.

„Budva mora da planira noćnu ekonomiju tako da obezbijedi kvalitetan prevoz, bolju infrastrukturu i zone koje neće remetiti svakodnevni život građana. Kada su u Budvi 2019. godine ukinute sve otvorene diskoteke i barovi uz šetalište, nastala je jedna velika praznina koju do dan danas nismo uspjeli da popunimo. Očigledno je bilo da nismo razmišljali šta želimo od Budve kao destinacije i da li tako brzo možemo da promijenimo njen imidž. Turisti nisu dolazili u Budvu samo zbog mora i plaža, već prije svega zbog dobre zabave. Budva je bila jedini grad na Jadranu koji je pružao zabavu 24 sata i bila je prepoznatljiva po tome. Danas je situacija sasvim drugačija. Budva je prije toga bila prepoznata kao velika diskoteka, dok su kulturni sadržaji imali ulogu pratećeg dekora. Većina turista dolazila je zbog zabave, a kada je ponuda nestala, situacija se stihijski razvijala. Često se građani žale na buku koju prave mladi u apartmanima, jer nemaju adekvatan prostor za zabavu. Ako im ništa drugo ne ponudite, normalno je da će sami tražiti načine“, istakla je ona.

Bajković, Lubarda Marojević, Mulić (Foto: Slaven Vilus)

Pored toga, ona je navela da je ovaj projekat naveo grad da promišlja šta zaista želi od noćnog života.

“Suština projekta je noćna ekonomija. Od 20:00 do 06:00, grad mora da razmišlja o buci, noćnom prevozu, tehnologiji za mapiranje 'hotspotova' i servisima za roditelje. Budva ima potencijal i van glavne sezone, a septembar i oktobar već privlače veliki broj posjetilaca, što pokazuje mogućnost produžetka sezone“, zaključila je Bajković.

Predstavnik Brage, Nuno Gouveia, je pohvalio rad budvanskog tima i kazao da je ovo bila sjajna prilika za sve partnere da upoznaju Budvu i Crnu Goru, zaključujući da je problem buke zajednički svim partnerima.

"Ovo je prva godina sprovođenja odluke o tihoj zoni i pretpostavljam da ćete uticaj iste vidjeti krajem decembra", kazao je Gouveia, dok je predstavnik Nikozije podijelio iskustvo u tom gradu kada je riječ o noćnom životu, i dodao:

„Mi smo sada ambasadori Budve i želimo da promovišemo ovaj grad. Volimo sve što Budva nudi – od pejzaža do kulturnih sadržaja.“

Integrisani akcioni plan, koji je u završnoj fazi, poslužiće kao okvir za dalje aktivnosti, dok je Budva ovim događajem potvrdila svoju posvećenost evropskim standardima i ambiciju da bude primjer grada koji „živi i danju i noću“ – u korist svojih građana i posjetilaca.

M.O.