Crna Gora atraktivna za digitalne nomade

Crna Gora je u ovoj godini postala jedna od najatraktivnijih destinacija za rad na daljinu u Evropi, a prema procjenama sa terena, na primorju trenutno živi i radi između 25 i 30 hiljada IT stručnjaka, najviše iz Rusije, piše Dan.

Riječ je o programerima, softverskim inženjerima, vlasnicima tehnoloških start-upova i stručnjacima za vještačku inteligenciju koji su posljednjih godina napustili velike gradove poput Moskve, Sankt Peterburga, Istanbula ili Kijeva i preselili se na Jadran. Uz njih dolaze i IT stručnjaci iz Njemačke, Francuske, Skandinavije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ali ruska zajednica je, prema procjenama, najbrojnija i najorganizovanija.

Prema VisaGuide Digital Nomad indeksu, Crna Gora je ove godine zauzela treće mjesto na svijetu po atraktivnosti za rad na daljinu, odmah iza Španije i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Međutim, iza tog podatka krije se mnogo ozbiljnija promjena – formira se nova ekonomska baza koja ne zavisi od ljetnje turističke sezone.

Ekonomski analitičar, Predrag Zečević, saopštio je da IT stručnjaci dominantno biraju primorje, naročito van ljetnje turističke sezone, iz vrlo racionalnih razloga.

„Digitalni nomadi i IT stručnjaci dominantno biraju crnogorsko primorje, prije svega, jer je riječ o vrhunskoj klimi tokom cijele godine, velikom broju sunčanih dana, čistom vazduhu i zdravom mediteranskom načinu života. Kvalitet hrane, posebno mediteranske ishrane, dodatno utiče na percepciju Crne Gore kao destinacije koja nudi balans između rada i privatnog života“, rekao je Zečević.

On je dodao da je faktor troškova jednako važan.

„Iako su cijene na primorju u sezoni visoke, van nje su i dalje konkurentne u poređenju sa metropolama u koje ubrajam i Podgoricu. Digitalni nomadi, koji rade na daljinu i imaju stabilne prihode iz inostranstva, traže mir, prirodu i komfor, a ne gužvu i urbani stres. Upravo zato metropole, zbog saobraćajnih zagušenja, buke i visokih troškova života, često nijesu njihov prvi izbor“, objasnio je Zečević.

Prema njegovim riječima, primorje nudi ono što tehnološka zajednica traži.

„Primorje im omogućava da rade iz modernih apartmana ili coworking prostora sa pogledom na more, a da istovremeno imaju pristup aerodromima i dobroj internet infrastrukturi, što je ključno za njihov posao“, naveo je Zečević.

Posebno je zanimljiv podatak da je među IT stručnjacima najviše Rusa, koji su u talasima dolazili nakon geopolitičkih promjena i ekonomskih pritisaka u svojoj zemlji. Mnogi od njih su već prebacili poslovanje, otvorili firme ili nastavili da rade za strane kompanije iz Crne Gore, koristeći njenu vremensku zonu i geografski položaj kao prednost.

Zečević smatra da njihov ekonomski doprinos nije simboličan.

„Doprinos digitalnih nomada i IT stručnjaka budžetu Crne Gore je višestruk. Prije svega, riječ je o velikoj potrošnji koja je stabilna tokom cijele godine, a ne samo sezonska. Oni iznajmljuju stanove dugoročno, koriste usluge, skupe restorane, prevoz, rentakar auta, coworking prostore i druge servise, čime direktno podstiču prihode malih i srednjih preduzeća“, kazao je Zečević.

On je dodao da efekat ne završava na potrošnji.

„Osim direktne potrošnje, dio njih registruje firme u Crnoj Gori ili koristi domaće bankarske i administrativne usluge, što generiše dodatne poreske prihode. Iako još nemamo preciznu i sistematizovanu statistiku, procjene su da ova populacija godišnje generiše desetine miliona EUR kroz direktnu i indirektnu potrošnju“, naveo je Zečević.

On je podsjetio da je riječ o populaciji sa primanjima iznad porsjeka, što znači da njihov uticaj na ekonomiju ima veći multiplikativni efekat od prosječnog turističkog gosta.

Kada je riječ o porijeklu digitalnih nomada, Zečević je kazao da najčešće dolaze iz Rusije, Ukrajine i Turske, potom iz država EU, posebno Njemačke, Francuske i skandinavskig zemalja, ali i iz SAD. U poslednjih nekoliko godina primjetan je rast dolazaka iz zemalja regiona.

„Crna Gora je napravila određene iskorake, prije svega kroz program za privlačenje digitalnih nomada i regulatorne olakšice za boravak, ali realno – veliki prostor za unapređenje i dalje postoji. Potrebno je dodatno pojednostaviti administrativne procedure, unaprijediti digitalne servise javne uprave i razvijati specijalizovane coworking i startap hubove, posebno na primorju i u Podgorici“, saopštio je Zečević.

On smatra da bi ovu priliku trebalo strateški iskoristiti.

„Ako želimo da ih zadržimo dugoročno, moramo raditi na stabilnom pravnom okviru, poreskoj predvidivosti i jačanju međunarodne promocije Crne Gore kao destinacije za rad na daljinu. Potencijal je veliki, ali je ključno da ovu šansu strateški iskoristimo, jer digitalni nomadi nijesu samo turisti – oni su dio nove globalne ekonomije znanja“, zaključio je Zečević.