Kako Romi i Egipćani u Budvi obilježavaju svoj dan

Svakog 8. aprila, crveno-točak na plavo-zelenoj podlozi vijori se kao simbol naroda čije ime na izvornom jeziku znači jednostavno – čovjek. Međunarodni dan Roma, ustanovljen u Londonu 1971. godine, prilika je da se slavi kultura koja vijekovima odolijeva asimilaciji, ali i da se ukaže na probleme koji u Crnoj Gori ostaju „nevidljivi“.

Ponos na zastavu, himnu i Vasuljicu

Identitet Roma nije samo pitanje porijekla, već borbe za priznanje sopstvenih simbola. Kako ističu dobri poznavaoci njihove kulture, romski narod se s pravom ponosi svojim tekovinama.

"Oni imaju svoj jezik, svoju zastavu za koju su se izborili, koja se nalazi u zeleno-plavoj boji sa točkom crvenim. Izborili su se i za svoju himnu 'Djelem, djelem', što znači 'idem, idem'. Sa time se ponose, kao svi građani svake svoje vjere", podsjećaju sagovornici bliski ovoj zajednici.

Zanimljiva je i činjenica oko praznovanja, gdje se često griješi u javnosti:

"Mnogi misle da je njihova slava Đurđevdan, ali nije. To je Vasuljica, 14. januara. To je njihova lična slava za koju su se borili da imaju taj jedan dan u godini samo za sebe."

Problem tradicije koja koči napredak

Iako je kultura bogata, određeni običaji ostaju nepremostiva prepreka za punu integraciju, posebno kada je riječ o najmlađima i ženama.

"Kod njih je prosjačenje tradicija koja se u narodu često pogrešno shvata, ali se ona teško iskorjenjuje. Isto je i sa maloletničkim brakovima – to ide od plemena do plemena, maltene kao nasljedstvo. Oni tako žive i teško prihvataju promjene", navode mještani koji svakodnevno sarađuju sa romskim naseljima.

Razlika između Roma i Egipćana

Često se u javnom diskursu ove dvije zajednice poistovjećuju, ali one imaju različite korijene i nivoe društvene uključenosti.

"Egipćani su se više pripojili albanskom življu, nemaju svoj poseban jezik kao Romi, ali su se izborili za svoj status. Ono što je primjetno jeste da se oni više školuju. Imamo primjere Romkinja iz Nikšića koje rade u Kliničkom centru, završile su medicinu. Ima ljekara, inženjera... to su primjeri koji daju nadu."

Budvanska realnost i uloga humanosti

U Budvi, život romske zajednice koncentrisan je u naseljima poput Palestine i Stanišića, a opstanak često zavisi od solidarnosti privrednika i Crvenog krsta.

"Jedino što znam sigurno jeste da Crveni krst Budva, na čelu sa Balšom iz Mega Prometa, stalno pomaže. To se odnosi na hranu i higijenu, kako za naselje Palestina, tako i za one gore u Stanišićima. Neki su ostvarili socijalna primanja, ali bez ove direktne pomoći bilo bi im mnogo teže."

CGO: "Nevidljivi u javnom životu"

Uprkos proslavama, iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) stižu zabrinjavajući podaci. Romi i Romkinje u Crnoj Gori ostaju percipirani kao najdiskriminisanija grupa, sa prosječnom ocjenom diskriminacije od čak 4,2 (na skali do 5). Sistem i dalje ne uspijeva da zadrži djecu u školama na višim nivoima, čime se „produbljuje krug nejednakosti“.

Međunarodni dan Roma stoga ostaje više od praznika – on je poziv na buđenje društva koje svoju snagu treba da mjeri po tome koliko je spremno da prihvati i zaštiti svoje najranjivije članove.

Priredila redakcija portala RTV budva, Izvor: Televizija Budva