Održan prvi susret inspekcija i privrednika na primorju

Prvi susret predstavnika inspekcijskih službi i poslodavaca održan je s ciljem unapređenja saradnje, prevencije i upoznavanja privrednika sa ključne obaveze uoči turističke sezone.

Glavna tržišna inspektorka Marina Radulović istakla je zadovoljstvo velikim brojem prisutnih subjekata iz svih sfera turističke ponude, dok je iz Centra poručeno da će se ovakvi edukativni i preventivni događaji organizovati i u ostalim primorskim opštinama.

Predstavnici tržišne, poreske, radne, sanitarne i inspekcije za hranu predočili su privrednicima najvažnije segmente iz svojih nadležnosti, naglašavajući da je cilj nadzora otklanjanje nepravilnosti, a ne samo kažnjavanje.

Tržišna inspekcija: Faktička obaveza prijave trgovine i poštovanje zabrane rada nedjeljom

Govoreći o obimnim nadležnostima tržišne inspekcije i opsegu Zakona o unutrašnjoj trgovini, inspekcija je podvukla važnost uredne dokumentacije u samim objektima.

„Tržišna inspekcija ima zaista jedan veliki broj nadležnosti u svom opusu, počevši od same unutrašnje trgovine, koja je posebno u fokusu računovođama i knjigovođama. U tom zakonu o unutrašnjoj trgovini, koji je krovni, postoji set pravila koja trgovci trebaju da ispoštuju, sa kojima su oni, sigurna sam, već upoznati ukoliko se dugo bave ovim poslom.

Jedno od osnovnih pravila jeste prijava trgovine, koju svi moraju imati kao 'vrata za ulazak' u bavljenje delatnošću trgovine. Takođe, tu spadaju i vođenje ažurne evidencije trgovine na propisan način. Neposedovanje evidencije u objektu ne bi trebalo da bude prekršaj niti propust, već bi tu evidenciju u svakom momentu trebalo da imate kao ključni dokument.

Naravno, tu je i famozna zabrana rada nedeljom i državnim praznicima, koju kontrolišemo, koja je u našem fokusu i koja takođe treba da se poštuje od strane trgovaca koji se bave maloprodajom i veleprodajom.”

Poreska inspekcija: Fokus na registraciji, izdavanju računa i uplati pazara

Nada Rajković, koordinator za inspekcijski nadzor za južnu regiju, predstavila je težišta kontrole poreskih inspektora na terenu.

„Na šta poreski inspektori stavljaju fokus u svakodnevnim kontrolama koje vrše kod poreskih obveznika odnosi se na nekoliko važnih poreskih oblasti. Prije svega, to je da li lice obavlja registrovanu djelatnost, da li je prijavilo tu djelatnost Poreskoj upravi i da li plaća obaveze koje proizilaze iz te vrste djelatnosti.

Kontroliše se da li pravilno evidentira promet – na zakonom propisan način i uz primjenu propisanih poreskih stopa – te da li izdaje fiskalne račune za izvršeni promet roba i usluga. Takođe, proverava se da li poslodavci prijavljuju lica koja su radno angažovali na obavezno socijalno osiguranje, kao i uplata dnevnih pazara, gdje privredni subjekti moraju postupati u skladu sa Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja.”

Inspekcija rada: Cilj je prilagođavanje propisima, a ne kažnjavanje banalnosti

Glavni inspektor rada, Srđan Simović, naglasio je intenciju ove inspekcije da se smanji iznos novčanih kazni u korist preventivnog i korektivnog djelovanja.

„Ono što je nama zaista važno da istaknemo jeste da inspekcija rada ne traži greške. Često se u javnosti percipira da su inspekcije te koje idu za tim da kažnjavaju i traže način kako da kazne poslodavca. Ja bih najsrećniji bio,a intencija posljednjih godina jeste u tome – da smanjujemo ukupne iznose novčanih kazni, što je dobar znak. Ne smanjujemo ih namjerno ili tempirano, nego je to pokazatelj da dobro radimo, da nalažemo otklanjanje nepravilnosti, a sankcionišemo ono što su najteži prekršaji.

Moramo razlikovati te najteže prekršaje i sagledati posljedice nepravilnosti. Ne možemo izjednačiti neku banalnost sa onim što je zaista bitno za javni interes ili za same zaposlene. U tom smislu, kada uvodimo praksu kažnjavanja za određene prekršaje, damo 'luft' od pola godine do godinu dana kako bi se poslodavci prilagodili.”

Sanitarna inspekcija: Poseban apel ugostiteljima u vezi sa sanitarnim knjižicama

Glavni sanitarni inspektor Dejan Šaković skrenuo je pažnju na učestale propuste prilikom sanitarne kontrole zaposlenih.

„Tokom nadzora provjerava se da li su zaposleni obavili obavezne zdravstvene preglede, da li posjeduju važeće sanitarne knjižice, da li se knjižice nalaze u objektu gdje se obavlja djelatnost i da li poslodavac poštuje zakonske rokove za pregled.

Najčešće nepravilnosti sa kojima se susrećemo jesu: zaposleni bez obavljenog pregleda ili lica koja su kliconoše, sanitarna knjižica sa isteklim rokom, knjižica koja nije dostupna u objektu ili je nevažeća. Svake godine srećemo se sa problemom sanitarnih knjižica. Posebno skrećem pažnju ugostiteljima na knjižice bez fotografije: sanitarna knjižica je lični dokument i mora imati fotografiju ovjerenu od strane ustanove koja je dokument izdala.”

Inspekcija za hranu: Bezjednost i higijena hrane od nabavke do posluživanja

Biljana Blečić, glavni inspektor za hranu, pojasnila je definiciju bezbjednosti hrane i naglasila važnost očuvanja njenih svojstava kroz cio lanac pripreme.

„Higijena hrane obuhvata sve mjere i uslove neophodne za kontrolu opasnosti i prikladnosti hrane za ishranu ljudi. Nije svaka hrana jednake opasnosti – ne možemo jednako posmatrati, na primjer, flaširanu vodu ili pića, voće i povrće, morske plodove ili začine.

Bezbedna hrana je, po definiciji, ona koja nije štetna po zdravlje potrošača i koja je prikladna, odnosno koja nije promijenila svoja svojstva – bilo da je riječ o mirisu, boji ili konzistenciji. Hrana će promijeniti ta svojstva ukoliko je u procesu, od trenutka nabavke pa sve do serviranja, urađeno nešto pogrešno.”