Šta se mijenja od 1. januara 2026: Porezi, plate, krediti i digitalne usluge u Crnoj Gori
Nova godina donosi niz promjena koje će osjetiti i građani i privreda – od digitalizacije državne administracije do fiskalnih i finansijskih očekivanja za 2026.
Ulazak u 2026. godinu u Crnoj Gori protiče bez dramatičnih rezova, ali i bez velikih iznenađenja. Država nastavlja kurs postepenih reformi, s fokusom na digitalizaciju javne uprave, stabilne javne finansije i očuvanje kupovne moći građana. Ipak, nekoliko promjena i trendova vrijedi posebno izdvojiti, jer će imati direktan uticaj na svakodnevni život i poslovanje.
Digitalna država: manje papira, više online procedura
Jedna od najkonkretnijih promjena od 1. januara odnosi se na rad Poreske uprave, koja uvodi integrisani informacioni sistem. Novi sistem objedinjuje više dosadašnjih procedura i omogućava digitalnu registraciju preduzeća i zaposlenih, jednostavniju komunikaciju sa poreskim organima kao i smanjenje gužvi i administrativnih kašnjenja
Za privredu je ovo jedna od rijetkih reformi koje odmah daju vidljiv efekat – manje birokratije, više predvidljivosti. Iako će početak primjene, po pravilu, donijeti i tehničke izazove, pravac reforme je jasan i dugoročno pozitivan.
Plate i zarade: Stabilnost bez velikih skokova
U 2026. ne treba očekivati nagle promjene u sistemu zarada. Budžetske projekcije Vlade zasnivaju se na umjerenom rastu ekonomije (oko 3%) i inflaciji ispod 3%, što ostavlja ograničen prostor za značajnije intervencije.
Razgovori o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta i dalje su tema socijalnog dijaloga, ali je jasno da će svako povećanje plata u javnom sektoru morati biti pažljivo odmjereno kako ne bi ugrozilo fiskalnu stabilnost.
Za zaposlene u privatnom sektoru ključni faktor ostaje tržište rada – posebno u turizmu, trgovini i IT sektoru – gdje će nedostatak radne snage i dalje vršiti pritisak na rast zarada.
Krediti i banke: Kamata se ne vraća unazad
Nakon perioda rasta kamatnih stopa, 2026. bi mogla donijeti postepenu stabilizaciju, ali ne i povratak na “jeftin novac” kakav je postojao prije nekoliko godina.
Šta to znači za građane i firme?
- stambeni krediti ostaju skupi, ali bez novih naglih poskupljenja
- banke su opreznije u odobravanju zaduženja
- klijenti sa stabilnim primanjima i dalje imaju prednost
Za privredu, posebno mala i srednja preduzeća, ključni izazov biće balans između investicija i troškova finansiranja.
Nekretnine i turizam: Stabilno, ali selektivno
Tržište nekretnina ulazi u 2026. bez euforije, ali i bez nagovještaja pada. Potražnja ostaje jaka u atraktivnim zonama, dok se tržište polako “hladi” u manje traženim područjima.
U turizmu se očekuje nastavak trenda više gostiju više platežne moći, fokus na luksuzne i održive projekte i veći pritisak na infrastrukturu i radnu snagu
Šta građani i privreda treba da urade sada
Ulazak u novu godinu je dobar trenutak da se provjeri poreski status i digitalni nalozi, planiraju finansije uz realna očekivanja, prate regulatorne promjene koje utiču na poslovanje, neće biti godina velikih rezova, ali hoće biti godina u kojoj organizovanost i informisanost prave razliku.
Crna Gora u 2026, dakle, ulazi sa relativno stabilnim ekonomskim okvirom, bez velikih šokova, ali i bez prostora za improvizaciju. Digitalizacija države, fiskalna disciplina i oprezna monetarna politika definišu ambijent u kojem će se donositi odluke.
Za građane i privredu poruka je jasna: nema razloga za strah, ali ima razloga za pažljivo planiranje.
Investitor