Svjetski dan borbe protiv gladi
Svjetski dan borbe protiv gladi obilježava se svake godine 28. maja sa ciljem da se skrene pažnja na činjenicu da ozbiljan broj ljudi širom svijeta živi u gladi.
U Crnoj Gori je, prema zvaničnim podacima, svaki peti stanovnik u zoni siromaštva, kao i svako četvrto dijete.
Od oko 125 hiljada najugroženijih građana, svega 15 hiljada prima materijalno obezbjeđenje porodice – jedino socijalno davanje namijenjeno najsiromašnijima u Crnoj Gori. U Podgorici ih je svega oko pet hiljada.
Glavni grad ima narodnu kuhinju koja, zajedno sa kuhinjom SPC, priprema obroke za oko hiljadu ljudi dnevno.Sistem narodnih kuhinja u Crnoj Gori, koje su osnivale lokalne samouprave, vjerske zajednice i nevladine organizacije, hrani nekoliko hiljada ljudi dnevno.
Narodne kuhinje su važan, ali ne i dovoljan način ublažavanja gladi. One obezbjeđuju jedan obrok dnevno, koji ne može biti dovoljan za 24 časa.
Ugroženim građanima moraju biti besplatno dostupne osnovne životne namirnice i higijenska sredstva.
Obroci i solidarnost zajednice kroz donacije hrane, novca i SMS kampanje, mogu ublažiti posljedice siromaštva i pomoći ljudima da prebrode kratkotrajne krize, ali ne mogu biti siguran oslonac.Humanitarni sektor ne smije zamijeniti sistem, ovo je znak slabe slocijalne države.
Sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori, njegova sporost i birokratizovanost, mora se mijenjati.
Zdravstveni sistem mora biti u službi ljudi koji nemaju mogućnost da plate preglede i lijekove.
Crna Gora mora ozbiljno da se posveti rješavanju problema gladi među djecom. Besplatna školska užina moraju biti siguran obrok za djecu koja žive u nemaštini.
Količina hrane koja se baca u Crnoj Gori bila bi dovoljna da pokrije osnovne prehrambene potrebe svih siromašnih građana kada bi postojali efikasni mehanizmi za prikupljanje i preraspodjelu sigurne i jestive hrane.
Globalna glad dostiže najviši nivo u poslednjih nekoliko godina, dok se humanitarna pomoć Ujedinjenih nacija u hrani smanjuje zbog naglog pada finansiranja.
Aktualni sukobi, klimatske promjene i globalna ekonomska neizvjesnost brojnim državama dovode do kritičnog nivoa tako da u 19 zemalja više od 147 miliona ljudi treba hitnu pomoć u hrani izvještaj jeGlobalne mreže protiv kriza povezanih s hranom (GNAFC).