Zaključci sa konferencije “Novi dani boljeg turizma”
Učesnici Konferencije pozvali su Vladu Crne Gore da započne realizaciju predloženih reformi, obezbijedi institucionalnu stabilnost u turizmu i uspostavi javno-privatni dijalog kao stalni mehanizam upravljanja razvojem.
Sa konferencije posvećene turizmu, pod sloganom “Novi dani boljeg turizma”, koju je organizovala Privredna komore Crne Gore u saradnji sa turističkom privredom, poručeno je da je za zajedničko djelovanje svih segmenata sistema ključno, jer bez koordinacije, jasne vizije i institucionalne stabilnosti Crna Gora ne može iskoristiti svoj puni turistički potencijal. Tokom dva dana rada, nakon detaljne razmjene stavova i analize sistemskih izazova, definisani su zaključci kao prioritetne mjere neophodne za reformu turističkog sektora. Predlaže se Vladi Crne Gore da zaključe uvrsti u planska dokumenta za 2026. godinu, kako bi se obezbijedio održiv, kvalitetan i konkurentan razvoj turizma.
Zaključke je predstavio Ranko Jovović, predsjednik Odbora udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore.
Turizam kao jedna od strateških grana razvoja Crne Gore ulazi u ključnu fazu razvoja koja podrazumijeva moderno upravljanje, jasne politike, novi zakonodavni okvir i funkcionalan destinacijski menadžment. Dosadašnji razvojni model, zasnovan dominantno na ekspanziji nekretnina i rezidencijalnog (real estate) turizma, pokazao se dugoročno neodrživim i suštinski je ugrozio konkurentnost klasičnog, naročito holiday turizma.
Strukturne slabosti, uključujući nepovoljnu strukturu smještajnih kapaciteta i nisku stopu popunjenosti, nedovoljnu tržišnu diverzifikaciju i neefikasni sistem destinacijskog menadžmenta, onemogućavaju punu valorizaciju turističkih resursa zemlje. Postojeći model rasta ne obezbjeđuje dugoročnu održivost, konkurentnost i stabilnost. Razvojna politika turizma nije usklađena sa nosivim kapacitetima prostora i prirodnim resursima, što dovodi do preizgrađenosti, degradacije obale i gubitka autentičnosti destinacija.
Održivo upravljanje turizmom je strateški prioritet i zahtijeva novi zakonodavni okvir
Učesnici konferencije ocijenili su da postojeći zakonodavni okvir ne pruža osnov za moderan sistem upravljanja destinacijom. Sistemski izazov predstavlja nepostojanje pouzdanog registra svih smještajnih kapaciteta, koji bi bio povezan sa fiskalnim i poreskim sistemom. Nedekvatni podaci i nedostupnost zvaničnih podataka u realnom vremenu onemogućavaju donošenje validnih zaključaka i razvojnih smjernica za definisanje turističke politike, strategije i marketinškog plana.
Polazeći od pouzdane evidencije svih smještajnih kapaciteta, predlaže se donošenje Zakona o upravljanju održivim turizmom, reforma destinacijskog menadžment sistema, uz uspostavljanje nacionalne organizacije za destinacijski menadžment, kao i lokalnih struktura sa jasnim podjelama nadležnosti i održivim modelom finansiranja. Takođe, neophodno je uspostaviti balans između centralizovanog i decentralizovanog upravljanja, sa snažnijom nacionalnom koordinacijom i većim operativnim ovlašćenjima lokalnih zajednica. Bez stabilnog upravljačkog modela, Crna Gora ne može adekvatno planirati razvoj, ulagati u kvalitet proizvoda, niti konkurisati destinacijama koje već imaju konsolidovan sistem destinacijskog menadžmenta.
Nova Strategija razvoja turizma mora biti vizionarski dokument sa desetogodišnjim horizontom
Postojeća strateška dokumenta nijesu dovoljno usklađena sa savremenim trendovima na način da integrišu principe održivosti, digitalizacije, premijum turizma i regionalnog balansa (obala – kontinent). Zato je potrebno donijeti novu Strategiju razvoja turizma koja će definisati ciljanu strukturu smještaja, vrstu turizma koju Crne Gora želi, razvojne prioritete po regionima i način na koji će se sa kvantiteta preći na kvalitet.
Marketing destinacije mora biti profesionalizovan, digitalizovan i strateški konzistentan
Marketing strategija koju je 2019. godine uradio THR može se i dalje koristiti kao kvalitetna osnova, ali zahtijeva doradu u skladu sa globalnim trendovima, digitalnim alatima i premijum pozicioniranjem destinacije. Predlaže se uspostavljanje modela marketinške saradnje između Nacionalne turističke organizacije, lokalnih turističkih organizacija, privatnog sektora i avio-kompanija, uključujući stalno tijelo za koordinaciju međunarodnih tržišnih aktivnosti.
Jačanje brenda Crne Gore kroz strategiju “kvalitet prije kvantiteta”, sa fokusom na autentičnost, lokalni identitet i premium narativ, te kreiranje storytelling platformi zasnovanih na autentičnim iskustvima, su aktivnosti koje treba da budu na vrhu liste prioriteta.
Nastaviti rad na poboljšanju avio dostupnosti Crne Gore
Potrebno je nastaviti rad na poboljšanju avio dostupnosti Crne Gore, strateški planirati saradnju sa lowcosterima, uvesti linije od javnog interesa i uspostaviti direktne avio-konekcije između Crne Gore i važnih emitivnih tržišta. Važno je turističku privredu na vrijeme upoznati i konsultovati sa marketinškim planom aktivnosti na nivou destinacije i pri definisanju strateških ruta
Za sektor turizma je od velikog značaja i pitanje valorizacije aerodroma Podgorica i Tivat, odnosno konačnog opredjeljenja Vlade Crne Gore po pitanju koncesija na aerodrome. Aerodromska infrastruktura je nedovoljno razvijena. Aerodromi Tivat i Podgorica moraju povećati svoje kapacitete, kao i broj i frekventnost avio-veza prema ključnim emitivnim tržištima, a izazov predstavlja i neoperativnost tivatskog aerodroma kada je u pitanju noćno letjenje.
Premium turizam je ključni razvojni pravac za povećanje konkurentnosti
Premium turizam nije luksuz za mali broj turista već strateško sredstvo podizanja ukupnog nivoa kvaliteta turizma u zemlji. Crna Gora posjeduje izuzetne prirodne i kulturne resurse koji mogu biti temelj premijum turističkog proizvoda. Za izgradnju premijum destinacije potrebno je pokrenuti nacionalni projekat “Premijum turizam Crne Gore”, uključujući formiranje premijum klastera: priroda, kultura, vino i gastronomija, yacht turizam, wellness & health. Projekat bi podrazumijevao uvođenje nacionalnih standarda kvaliteta i infrastrukturu za premijum segment, uključujući arhitektonske, dizajnerske, uslužne i održive standard. Razvijali bi se autentični i personalizovani premijum proizvodi kroz storytelling rute, valorizovali lokalni dobavljači i jačali kulturni i prirodni resursi a Crna Gora pozicionirala kao “boutique luxury” destinacija, sa snažnim fokusom na održivost kao obavezni kriterijum premijum razvoja.
Poreska politika mora biti razvojni instrument, a ne prepreka poslovanju
Turistički proizvod spada u cjenovno osjetljive proizvode, koje je potrebno dugotrajno pažljivo planirati, bez mogućnosti uticaja ad hoc rješenja. U tom cilju potrebno je preispitati visinu stope PDV-a na usluge u turizmu i druga fiskalna opterećenja, uvesti stimulativne poreske mjere za hotelski sektor, organizovane turističke usluge i održive investicije, te smanjiti sivu ekonomiju. Navedene mjere bi osigurale dalji intenzivni razvoj i unapređenje konkurentnosti turizma u Crnoj Gori. Očekivani efekti su da se fiskalnom politikom utiče na unapređenje poslovanja i konkurentnost crnogorskog turizma, povećanje investicija, rast zapošljavanja i smanjenje sive ekonomije. Ovo je pitanje šireg javnog interesa i društvene odgovornosti, a ne samo turističke privrede
Plaže kao strateški resurs zahtijevaju dugoročno i održivo upravljanje
Crnogorske plaže moraju se iz trenutne pozicije sezonskog poslovnog resursa transformisati u stratešku komponentu turističkog identiteta Crne Gore. Rok zakupa od četri godine ne omogućava investicije u kvalitet i inovacije. Problem upravljanja plažama ne odnosi se isključivo na dužinu zakupa, već prvenstveno na tretman plaža kao javnog dobra koje se sve češće posmatra kao autonomni komercijalni resurs.
Predlaže se reforma zakonskog okvira upravljanja plažama, prelaskom sa kratkoročnog zakupa na dugoročne koncesije uz visoke standarde kontrole i održivosti, uspostavljanje jedinstvene nacionalne kategorizacije plaža, sa jasnim standardima pristupačnosti, ekologije i estetike. U cilju sprječavanja prekomjerne eksploatacije neophodno je uraditi studiju nosivosti obalnog prostora.