Spajić najavljuje rast zarada i minimalca od 1.000 do 1.400 eura, privrednici traže hitan sastanak

Vlada Crne Gore usvojila je paket zakonskih predloga koji donosi ukidanje doprinosa za PIO, rast minimalnih zarada zavisno od stručne spreme i češće usklađivanje penzija. Dok izvršna vlast očekuje jačanje standarda i ekonomski rast, iz Unije poslodavaca upozoravaju da je narušen socijalni dijalog te da povećanje plata mora pratiti i rast produktivnosti.

Premijer Milojko Spajić najavio je od januara 2027. godine novi model povećanja zarada i minimalne plate. Dok Vlada očekuje da će ova reforma podstaći ekonomsku aktivnost i značajno podići standard građana, privrednici izražavaju zabrinutost i traže hitne razgovore sa predstavnicima vlasti.

Paket predloga zakona, koji je Vlada juče usvojila, donosi obimne promjene za zaposlene, penzionere, poslodavce, ali i opštine i državni budžet.

Ukidanje doprinosa za PIO i novi iznosi minimalca

Jedna od ključnih novina odnosi se na izdvajanja za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO). Kako je najavljeno, doprinos za PIO od januara bi iznosio 0% umjesto dosadašnjih 10%, sa ciljem da se novac koji se izdvajao za doprinose prelije direktno u veće neto zarade zaposlenih.

Predviđen je i značajan rast minimalnih plata, koje bi ubuduće bile gradirane prema nivou obrazovanja:

1.000 eura za radna mjesta sa nižim nivoima obrazovanja

1.250 eura za treći i četvrti stepen stručne spreme

1.400 eura za šesti stepen i više obrazovanje.

Kada je riječ o penzionerima, planirano je da se penzije usklađuju četiri puta godišně prema kretanju zarada i potrošačkih cijena, što bi trebalo da omogući njihovo češće prilagođavanje ekonomskim kretanjima.

Povećanje poreza na dobit i smanjenje prihoda opštinama

Kako bi se nadoknadio gubitak prihoda nastao ukidanjem doprinosa za PIO, Vlada računa na nove izvore i preraspodjelu sredstava. Predviđen je veći porez na dio dobiti preduzeća, tako što se ukida dosadašnja stopa od 12% za dobit između 100.000 i 1.500.000 eura, te će se taj dio dobiti oporezivati stopom od 15%.

Takođe, opštinama bi ubuduće pripadao manji dio pojedinih prihoda. Predloženo je smanjenje procenata koje lokalne samouprave dobijaju od poreza na dohodak, nepokretnosti, motornih vozila i naknada od igara na sreću, čime bi veći dio ovih sredstava ubuduće ostajao u državnoj kasi.

Rupa u budžetu nastala smanjenjem doprinosa trebala bi se, prema očekivanjima Vlade, nadomjestiti i kroz veću potrošnju građana, veće prihode od PDV-a i akciza, kao i generalni ekonomski rast. Ipak, napominje se da su u pitanju predlozi zakona, te da će konačni efekti zavisiti od njihovog usvajanja u Skupštini i finalnog sadržaja propisa.

Unija poslodavaca: Narušen socijalni dijalog, tražimo hitan sastanak

Najavu novog talasa povećanja zarada Unija poslodavaca detaljno će razmatrati narednih dana, ali već sada upozoravaju da svaki rast plata mora biti praćen rastom produktivnosti ili novim izvorima finansiranja.

Predstavnik Unije poslodavaca Filip Lazović istakao je da je ovakvim postupanjem Vlade narušen osnovni princip saradnje.

"Odlukom Vlade ozbiljno je narušen socijalni dijalog, jer o najavljenim mjerama nije bilo prethodnih razgovora ni sa poslodavcima ni sa sindikatima", kazao je Lazović podgoričkim medijima.

Iz ove asocijacije poručuju da će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Spajićem kako bi privreda dobila konkretne odgovore o detaljima programa i njegovim stvarnim efektima na poslovanje u Crnoj Gori.