Evropska unija traži globalne saveznike, gdje je tu Crna Gora?

Evropska unija bilježi istorijski nivo privlačnosti u globalnim okvirima, a potvrda za to jeste i sve izvjesniji plan da se Kanada pretvori u prvu „pridruženu članicu“ evropskog bloka.

Ovu ocjenu prenijela je evropska komesarka za proširenje Marta Kos tokom boravka u Oslu. Odgovarajući na dileme da li nedavno odbijanje Islanda da obnovi pregovore oslikava pad privlačnosti EU, Kos je pojasnila da privlačnost ne podrazumijeva isključivo formalno članstvo. Prema njenim riječima, riječ je i o interesu za dubljim modelima saradnje koji do sada nisu praktikovani.

Komesarka Kos je izrazila žaljenje zbog nepovoljnog ishoda islandskog referenduma, kojim je ponovo zamrznuto pitanje njihovog pristupanja, naglasivši da EU poštuje volju tamošnjih birača, iako bi učešće Islanda za briselskim stolom bilo izuzetno dragocjeno za budućnost Unije.

Inicijativa o dodjeljivanju statusa pridružene članice Kanadi potekla je od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen tokom njenog godišnjeg obraćanja o stanju Unije.

Radonjić: Kanada nije konkurencija Zapadnom Balkanu

Osvrćući se na nove modele saradnje, Miloš Radonjić, savjetnik predsjednika Crne Gore za evropska pitanja, ističe da je u uslovima geopolitičkih previranja sasvim prirodno da Brisel traži saveznike među državama sa kojima dijeli iste vrijednosti.

Radonjić smatra da potencijalno strateško povezivanje sa Kanadom ne predstavlja nikakvu konkurenciju procesu proširenja na Zapadni Balkan, jer se radi o dva potpuno različita koncepta: dok Kanada teži novom obliku partnerstva, cilj Crne Gore ostaje isključivo punopravno članstvo.

Posebno ključnim za Crnu Goru, Radonjić smatra to što je Fon der Lajen u svom govoru najavila izradu mapa puta za najspremnije kandidate, uz dosljedno poštovanje principa zasluga. On naglašava da Podgorica mora iskoristiti trenutni zamajac i ostvareni napredak kako bi što prije završila pristupni put, dok se Unija istovremeno otvara za drugačije oblike saradnje.

Puhovski: Izazovi za Crnu Goru u uslovima novih pravila

S druge strane, hrvatski analitičar i publicista Žarko Puhovski iznosi znatno uzdržaniji stav. On upozorava da bi pozicija Crne Gore, kao države koja je do sada ostvarivala najbolje rezultate, mogla postati složena jer će njen napredak u velikoj mjeri zavisiti od zemalja za koje se spremaju posebni uslovi prijema, poput Moldavije i Ukrajine.

Puhovski ukazuje na unutrašnje političke faktore, navodeći da se u javnosti stalno pokreće pitanje potencijalnih srpskih, a samim tim i ruskih uticaja u Crnoj Gori, uprkos tome što su odnosi Beograda i Moskve u posljednje vrijeme poljuljani.

Analizirajući trenutne okolnosti, Puhovski izdvaja tri ključna razloga za zabrinutost:

Podijeljenost oko proširenja: Za razliku od stabilnog konsezusa oko partnerstva sa Kanadom, unutar EU i dalje postoje oprečna mišljenja kada je u pitanju prijem Zapadnog Balkana.

Otežan pojedinačni ulazak: Propast islandskog referenduma uskraćuje Crnoj Gori priliku da se u EU učlani samostalno, po modelu po kojem je ranije primljena Hrvatska.

Preusmjeravanje pažnje EU: U narednom periodu fokus Unije biće dominantno na sopstvenim krizama – geopolitičkim rizikom od rata u Ukrajini i ekonomskim potresima uzrokovanim tenzijama u Iranu.