Armenko o značaju očuvanja prostora kao ključnog resursa za budućnost turizma
"Decenijama smo pod maskom turističkog razvoja sprovodili investicije u tržište nekretnina, a danas smo došli do toga da nam je Sveti Stefan postao višak", poručio je ekspert za turizam Ivo Armenko, ocjenjujući da su institucije kapitulirale pred političkom voljom i krupnim kapitalom.
Dugogodišnji turistički radnik i ekspert Ivo Armenko iznio je pesimističnu sliku trenutnog stanja u crnogorskom turizmu. Prema njegovim riječima, Budva je urbanistički "ubijena", a strateška grana privrede postala je tek prateća djelatnost u službi prodaje stanova i apartmana.
Armenko se osvrnuo na zvanične podatke kojima se mjeri uspjeh sezone, tvrdeći da su oni često plod pogrešne metodologije.
"Statistika je jedna priča, ali nju treba znati čitati. Imali smo situacije da nam podaci pokazuju 120.000 turista usred zime, a znamo da tu od turizma nije bilo ništa. Statistika u isti koš trpa građevinske radnike, keramičare i molere sa turistima. Nama ne trebaju puka noćenja da bismo naplatili boravišnu taksu, već promet sa turističkog tržišta, a mi smo to tržište izgubili", istakao je Armenko.
Kao najalarmantniji podatak, Armenko je naveo dramatičnu promjenu u strukturi smještaja koja direktno utiče na kvalitet gostiju.
"Nekada smo u kolektivnom smještaju, dakle u hotelima, imali 50 odsto ukupnih kapaciteta. Danas je to palo na svega 7 odsto. Mi više ozbiljnom turističkom tržištu Zapadne Evrope nismo interesantni. Izgubili smo kanale prodaje i postali zavisni od mreža gdje su izjednačeni onaj što nudi krevet za 10 eura i onaj od 500 eura. Low-cost kompanije nas nisu našle zbog marketinga, već zato što imamo 500.000 kreveta u privatnom smještaju koji vapi za bilo kakvim putnikom sa ruksakom", kategoričan je on.
Komentarišući nezaustavljivu gradnju i najnovije primjere dodavanja spratova na objekte u samom centru grada, Armenko je kazao.
"Urbanistički plan je zakon, a ako se zakon krši, institucije bi morale da brane državu. Međutim, kod nas su institucije na papiru, a u stvarnosti je Budva slobodno lovište. Državni činovnici su samo izvršioci koji nemaju individualni autoritet da kažu 'ne' ako iznad sebe imaju veći politički autoritet. Kapital ne bira ni vlast, ni boju, on samo traži profit, a vlast mu je omogućila da bira hoće li graditi hotel ili apartmane za prodaju. Naravno da biraju ovo drugo jer je zarada brža."
Problem nedostatka radne snage Armenko vidi kao prirodnu posljedicu urušavanja turističkog sistema.
"Domaća radna snaga nije luda da radi dva mjeseca. Nekada je sezona trajala sedam mjeseci i rad u turizmu je bio privilegija, donosio je stanove i sigurnost. Danas, kad sezona traje 40 dana, naši mladi bježe u opštinsku administraciju, a ovdje će se naseliti radnici iz Nepala, Indonezije i sa Filipina. To nije privremeno rješenje, to je naša nova realnost. Oni će servisirati ovaj grad koji će narasti na 200.000 stanovnika."
Jedinu nadu za spas preostalih resursa, poput Buljarice ili Jaza, Armenko vidi u ulasku u Evropsku uniju i rigoroznim kontrolama.
"Tragedija je za Crnu Goru što nismo davno ušli u EU, da dođe kontrolor. Mi smo prostor, kao naše najveće bogatstvo, nepovratno potrošili. Sada se, pred sam kraj, troši još više jer se vidi da dolazi kraj takvom lovu u mutnom. Primjer hrvatskog POSKOK-a (isturenog tužilaštva Brisela) je spas kojem se nadam, jer Balkanu treba neko koga ne možeš nazvati telefonom i završiti stvar mimo zakona", zaključio je Armenko.
Tekst priredila Redakcija Portala RTV Budva
Izvor: TV Budva/Emisija "Otvoreno"