Privatni smještaj pod lupom: Legalizacija postaje uslov za izdavanje

Crna Gora je usvojila novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, kojim se prvi put direktno povezuje proces legalizacije sa turističkom djelatnošću. Vlasnici koji ispune minimalne tehničke uslove i pokrenu legalizaciju mogu nastaviti da izdaju smještaj do tri godine, dok država uvodi stroža pravila, obaveze i kazne kako bi se stvorio sigurniji ambijent za turiste i regulisalo tržište.

Foto: Pexel

Crna Gora ulazi u novu fazu kada je u pitanju izdavanje privatnog smještaja i korišćenje bespravnih objekata u turističke svrhe. Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, koji je stupio na snagu u avgustu ove godine, uvodi stroža pravila i precizne obaveze za vlasnike, ali i otvara mogućnost da oni koji ispune minimum standarda nastave da posluju dok traje proces legalizacije. Na ovaj način država pokušava da napravi balans između potrebe da se uvede red u prostoru i realnosti da veliki broj turističkih kapaciteta u Crnoj Gori funkcioniše upravo u objektima koji nemaju sve potrebne dozvole.

Sigurniji ambijent Predsjednica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja Branka Džoganović, za Pobjedu, naglašava da su obaveze poput izjave o ispunjenosti tehničkih uslova i obaveznog osiguranja smještaja i gostiju ključne za stvaranje sigurnijeg ambijenta.

“Za objekte koji ispunjavaju uslove i predaju zahtjev za legalizaciju, biće omogućeno da dobiju rješenje o iznajmljivanju. To je dobar filter koji odvaja objekte u kojima je turistima bezbjedno da borave od onih u kojima to nije slučaj”, istakla je ona.

Tema izdavanja bespravnih objekata već godinama izaziva polemike i nesigurnost među vlasnicima, zakupcima i potencijalnim gostima. Dosadašnja praksa pokazala je da je veliki broj smještajnih jedinica u opticaju bez jasnog pravnog statusa, što je donosilo rizik kako za vlasnike, tako i za turiste. Novi zakon prvi put na ovako direktan način povezuje proces legalizacije sa turizmom, uvodeći kazne za odgovorna lica u državnoj i lokalnoj upravi koja ne sprovedu predviđene procedure, ali i precizirajući pravila o privremenom izdavanju, godišnjim naknadama i zabrani otuđenja.

“Novi zakon o legalizaciji ide u prilog iznajmljivanju smještaja i našem turizmu. Zbog obavezujuće Izjave o ispunjenosti tehničkih uslova za iznajmljivanje, obaveze osiguranja smještaja i gostiju, neophodno je da ovi uslovi stvarno budu ispunjeni. Sada u praksi imamo slučajeve gdje nije tako. Za objekte koji ispunjavaju ove uslove, uz predat zahtjev o legalizaciji, moći će se aplicirati za rješenje o iznajmljivanju. Zato smatram da je ovaj zakon dobar filter za objekte u kojima je turistima bezbjedno da borave”, kazala je Džoganović.

Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kazali su Pobjedi, da kontrola obavljanja djelatnosti u bespravnom objektu kada je turizam u pitanju nije u nadležnosti tog resora.

“Kazne za obavljanje djelatnosti u nelegalnom objektu su u nadležnosti drugih inspekcija. Ali u uputstvu, koje je Ministarstvo turizma i ugostiteljstva objavilo na internet stranici, jasno stoji da je uslov za dobijanje odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti vrste: hotel, motel, pansion, turističko naselje, turistički apartmanski blok… u tački 1 navedeno da je potrebno uz zahtjev dostaviti i dokaz prava svojine ili prava raspolaganja ili korišćenja ugostiteljskog objekta izgrađenog u skladu sa propisima o gradnji”, navode iz Ministarstva.

Dodatno, član 73 Zakona o turizmu (Službeni list CG, br. 2/18 i izmjene) propisuje da ugostitelj ne može započeti ili mijenjati djelatnost, niti proširiti poslovanje bez odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti ili bez upisa u Centralni turistički registar.

Kako su precizirali iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, član 43 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata predviđa novčane kazne od 60 do 4.000 eura za odgovorna lica u organima državne i lokalne uprave, kao i u jedinicama lokalne samouprave.

Kazne su propisane u slučajevima kada odgovorno lice: ne obezbijedi snimak iz člana 7 Zakona i ne učini ga dostupnim na Geoportalu Ministarstva u roku od 30 dana od njegovog stupanja na snagu; ne dostavi, u roku od osam dana od dana pravosnažnosti, rješenje o legalizaciji građevinskom i prostornom inspektoru, kao i katastru, radi upisa u katastar nepokretnosti i brisanja zabilježbe; ne utvrdi ispunjenost uslova za legalizaciju bespravnog objekta na osnovu dostavljene dokumentacije.

Ovaj član, ima posebnu težinu jer osigurava transparentnost i zakonitost postupka legalizacije i jasno definiše obaveze institucija da poštuju rokove i pravila propisana zakonom.

Nadoknade za korišćenje Na naše pitanje da li je dozvoljeno izdavanje prostora tokom procesa legalizacije objasnili su da zakon predviđa određeni prelazni period.

“U objektima za koje je pokrenut postupak legalizacije, dozvoljeno je obavljanje djelatnosti najduže tri godine od dana usvajanja zakona. Nakon isteka roka, ukoliko objekat ne dobije rješenje o legalizaciji, dalje izdavanje nije moguće”, kazali su iz tog resora.

Takođe navode da član 26 Zakona o legalizaciji obavezuje vlasnike bespravnih objekata da plaćaju godišnju naknadu za korišćenje prostora do uklanjanja objekta, i to: 0,5 do 2 odsto prosječne cijene gradnje metra kvadratnog ako je dostavljen elaborat premjera izvedenog stanja, 1 do 3 odsto prosječne cijene gradnje metra kvadratnog ako elaborat nije dostavljen ili objekat nije upisan u katastar.

“Visinu, zone i način plaćanja naknade propisuje skupština opštine, uz saglasnost Ministarstva. Podnošenje zahtjeva za legalizaciju stavlja objekat u status „u postupku legalizacije“ i privremeno ga izuzima od sankcija, ali najduže tri godine od usvajanja zakona”, kazali su iz Ministarstva.

Oni podsjećaju da je raniji član 157 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, koji je predviđao da se po prijemu zahtjeva obavještava inspekcija radi obustave postupka uklanjanja objekta, ukinut donošenjem novog zakona o legalizaciji.

Izvor: Investitor