Mališić Korać: Koža pamti svako neoprezno izlaganje suncu, suncobran na plaži nije dovoljna zaštita

"Sunce nam mora biti saveznik, a nikako neprijatelj. Međutim, ako pretjeramo, posljedice mogu biti ozbiljne, a koža pamti sve", poručila je dr Marija Mališić Korać, specijalista dermatovenerologije, gostujući u „Radio ordinaciji“ Radio Budve.

Tokom ljetnjih mjeseci, pravilna zaštita od sunca nije pitanje estetike, već zdravlja, a ključna poruka ovogodišnje globalne dermatološke kampanje glasi: „Manje mitova, više SPF-a“.

Dermatolozi upozoravaju da su u julu i avgustu, kada je UV indeks izuzetno visok, neophodne rigorozne mjere opreza, posebno u kritičnom intervalu od 10 do 17 časova.

Akutni i hronični efekti: Zašto koža pamti?

Dermatovenerološkinja dr Marija Mališić Korać istakla je da sunce ima akutne (trenutne) i hronične (dugotrajne) efekte na naš najveći organ. Dok je UVB zračenje odgovorno za instant crvenilo, otoke i bolne plikove, UVA zračenje prodire dublje i uzrokuje starenje kože.

„Znamo da šteti našoj koži ultravioletno A zračenje i ultravioletno B zračenje. UVB zračenje je odgovorno za crvenilo na koži koje se javlja nakon izlaganja suncu i vrlo brzo se javlja, nekih šest-sedam sati otprilike nakon izlaganja, i ono je odgovorno za opekotine na koži. To je to takozvano akutno dejstvo sunca na kožu“, objašnjava dr Mališić Korać.

Ona dodaje da pravo oštećenje nastaje godinama kasnije kroz takozvano kumulativno dejstvo, koje se najviše primjećuje kod ljudi koji su zbog prirode posla stalno na suncu – poput pomoraca, ribara, poljoprivrednika i građevinskih radnika.

„UVA zračenje je odgovorno za 'aging', odnosno starenje kože. Tu nakon dugotrajnog izlaganja imamo žućkaste flekice po koži, naročito oko obraza, i pliće ili dublje bore. Kod ratara, poljoprivrednika, pomoraca i građevinaca imamo one duboke brazde na zadnjoj strani vrata koje su tipična posljedica profesionalne dermatoze. To je to kad se vidi da su bili nezaštićeni dugotrajnom efektu sunca. U kasnijim godinama tu zna vrlo često da se javlja zadebljanje kože, žućkasta krasta koja vremenom može da pređe i u tumor kože“, upozorava doktorka.

Velika zabluda o suncobranima i refleksiji

Jedna od najvećih zabluda među kupačima na crnogorskom primorju jeste da su potpuno bezbjedni ukoliko borave pod suncobranom, zbog čega roditelji često na plaži drže i sasvim malu djecu. Doktorka je po ovom pitanju izričita, suncobran ne pruža realnu zaštitu.

„Ja uvijek imam običaj da kažem da djeca do tri godine nemaju šta da traže na plaži. To je stvarno tako zato što ta koža nije još uvijek dovoljno evoluirala i prosto ne bi trebalo da se izlaže direktnom sunčevom zračenju apsolutno nikako do treće godine. Ne pomaže ni suncobran, ništa, zato što znamo da je refleksija zraka velika i od površine morske vode i od pijeska i kamenja. Suncobran nam ne pruža veliku zaštitu od sunca, svega faktor između dva i sedam, što je apsolutno nedovoljno“, istakla je dr Mališić Korać.

Kako pravilno izračunati i nanijeti SPF?

Dermatološkinja je podijelila i praktičan savjet kako građani sami mogu izračunati koji im je zaštitni faktor potreban na osnovu dnevnih vrijednosti UV indeksa.

„Na primjer, ako je danas UV indeks visok, recimo osam ili devet, taj broj množimo sa četiri za odrasle osobe, odnosno sa pet za djecu. Dakle, ako je UV indeks osam, vrijednost bi trebala da bude preko 30 za odrasle, a za djecu 40 ili 50, mada ja uvijek savjetujem da za djecu to bude čist SPF 50. Kada biramo proizvod, na pakovanju moraju biti jasno vidljive oznake za kompletnu zaštitu: UVA, UVB, infracrveno zračenje i 'fern block'. SPF je samo zaštita od UVB zračenja, zato moramo provjeriti da li krema štiti i od ostalih spektara zračenja“, savjetuje dr Mališić Korać.

Ona naglašava da većina ljudi pravi grešku jer nanosi premalo kreme, te podsjeća na tačne mjere: za lice i vrat potrebna je dužina od dva kažiprsta kreme, za leđa sedam, za ruke tri, za noge pet, a za stopala i spoljašnju stranu šaka po jedan kažiprst. Proizvodi moraju biti u roku trajanja, jer „zalihe od prošle godine“ gube efikasnost, a nanošenje se mora ponavljati nakon svakog izlaska iz morske vode.

Ipak, dr Mališić Korać napominje da krema nije dozvola za cjelodnevno prženje na plaži.

„Krema sa zaštitnim faktorom nam je pomoćno, dodatno sredstvo. Nije dovoljno da nanesemo kremu i da boravimo čitavog dana na plaži. Prava zaštita je ustvari nošenje kačketa, šešira širokog oboda da nam budu zaštićeni čelo i nos, i odjeće dugih rukava od prirodnih materijala, kao što su lan i pamuk, i to svijetlih boja.“

Narodni lijekovi i prva pomoć: Šta raditi kada se pojave plikovi?

Kada se na koži nakon plaže jave crvenilo, otok ili bolni plikovi (bule) ispunjeni tečnošću koji kasnije pucaju i ostavljaju bolne oguljotine, pacijenti u Crnoj Gori tradicionalno posežu za kućnom apotekom i narodnim ljekovima. Doktorka objašnjava šta od toga zaista pomaže, a kada je situacija alarmantna.

„Pacijenti često stavljaju ili kiselo mlijeko ili krastavac, i to jeste ublažavanje tih efekata na koži i svakako je korisno. To hladi kožu – jogurt, kiselo mlijeko, krastavac, kao i svi preparati sa aloe verom. U Crnoj Gori za mazanje plikova na prvom mjestu uvijek preporučujemo Šaljićev melem za opekotine i preparate na bazi Jekoderma, odnosno riblje ulje. Prvo moraju da idu hladne obloge – da li fiziološki rastvor, hladna voda ili izmrvljeni led, apsolutno je svejedno, želimo da hladimo kožu, nikako toplo“, objašnjava dermatološkinja.

Na kraju, dr Mališić Korać napominje da se koži mora pristupiti sa maksimalnom ozbiljnošću jer greške mogu trajno ugroziti zdravlje.

„Treba koristiti neutralne kreme sa što manje mirisa, jer sve što ima miris ima i više hemije, pa može dodatno da iziritira već oštećenu kožu. Kod djece se ovi plikovi tretiraju na isti način, ali nažalost, dijete će kasnije na tim mjestima imati flekice. Kada pacijenti ne mogu sami da riješe problem, javljaju se ljekaru i tada uglavnom propisujemo kreme na bazi kortikosteroida koje djeluju protiv upale, a u težim slučajevima, ako imaju i opšte tegobe poput groznice i mučnine, ljekovi se moraju dati u obliku injekcija ili infuzija. Dobili smo ovo tijelo o kome treba da brinemo, koža je najveći organ i zahtijeva izrazito veliku njegu“, zaključila je dr Marija Mališić Korać.