U Crnoj Gori godišnje od karcinoma oboli 20-25 djece, nedostatak ljekova otežava liječenje

U Crnoj Gori godišnje od malignih bolesti oboli između 20 i 25 djece, kazala je u Jutarnjem programu dr Darja Ljubić, pedijatrica-hematološkinja u Institutu za bolesti djece KCCG. Najčešće je riječ o hematološkim malignitetima, odnosno karcinomima krvi – leukemijama i limfomima. Izraženo blijedilo kože sivkasto-žućkaste boje, česte glavobolje praćene povraćanjem, kao i modrice koje se javljaju na neuobičajenim mjestima na tijelu djeteta, simptomi su na koje roditelji treba da obrate posebnu pažnju. Uslovi za liječenje djece su adekvatni, ali doktorka upozorava da se na tom odjeljenju mjesecima unazad suočavaju sa kontinuiranim nedostatkom osnovnih ljekova, zbog čega su prinuđeni da od roditelja traže da terapiju nabavljaju u zemljama okruženja ili inostranstvu.

Svjetski dan djece oboljele od malignih bolesti obilježava se 15. februara, s ciljem podizanja svijesti o izazovima sa kojima se suočavaju djeca oboljela od raka i njihove porodice, kao i o važnosti rane dijagnostike i savremenog liječenja.

U susret ovom danu, doktorka Darja Ljubić, pedijatrica-hematolog sa Instituta za bolesti djece KCCG, kazala je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore da se ovaj dan obilježava širom svijeta kako bi se ukazalo na to da se maligne bolesti javljaju i u dječjem uzrastu, te koliko je važno da se sa njima suočavamo. Kako je navela, ova inicijativa na globalnom nivou ima za cilj da izjednači uslove liječenja za svu djecu, bez obzira na to gdje žive.

„To znači da uslovi liječenja djece od malignih bolesti ne smiju zavisiti od ekonomske razvijenosti jedne zemlje. Djetetu, bilo gdje da živi, treba da budu dostupni savremeni protokoli, dijagnostičke i terapijske procedure, kao i adekvatna njega tokom liječenja i kasnijeg praćenja, kako bismo mogli reći da smo postigli maksimum“, kazala je doktorka.

Statistika obolijevanja u Crnoj Gori

Govoreći o statistici obolijevanja djece u Crnoj Gori, doktorka je istakla sljedeće podatke:

„U Crnoj Gori godišnje oboli između 20 i 25 djece od malignih bolesti. Ako imamo u vidu procenat udjela malignih bolesti u pedijatrijskoj populaciji i broj stanovnika u našoj zemlji, to je očekivan broj“, kazala je dr Ljubić.

Najčešće dijagnoze kod djece

Doktorka ukazuje da su najčešće u pitanju hematološki maligniteti, odnosno karcinomi krvi – leukemije i limfomi.Slijede tumori centralnog nervnog sistema, odnosno tumori mozga, zatim tumori kostiju, bubrega, nadbubrežne žlijezde i oka.

Simptomi na koje roditelji treba da obrate pažnju

Govoreći o simptomima na koje roditelji treba da obrate pažnju i na osnovu kojih mogu posumnjati da se nešto dešava i da je potreban pregled pedijatra, dr Ljubić navodi promjene boje kože kao jedan od znakova upozorenja.

„Izrazito blijedilo kože, žućkasto-sivkasta boja, modrice koje se javljaju na neuobičajenim mjestima – ne na koljenima i potkoljenicama, gdje se djeca najčešće udaraju, već na koži trupa, stomaku i licu – a da tome nijesu prethodili udarci“, ističe doktorka.

Osim navedenog, roditelji treba da obrate pažnju i na učestala krvarenja iz nosa, desni, kao i pojavu krvi u mokraći.

„Takođe, uvećane žlijezde na vratu, u preponskoj regiji ili u pazušnoj jami, koje se javljaju bez prethodne infekcije ili povišene temperature“, kaže dr Ljubić.

Kada glavobolje nijesu bezazlene

Doktorka podsjeća da su glavobolje česte u dječjem uzrastu iz različitih razloga, ali da zabrinjavaju one koje se javljaju svakodnevno, koje prekidaju dijete u igri, ne prolaze bez analgetika, bude dijete iz sna, mijenjaju njegovo raspoloženje i praćene su povraćanjem, a da pritom nema prethodne infekcije ili povišene temperature. Takvi simptomi, naglašava, zahtijevaju pregled kod ljekara.

Doktorka ističe da svaki roditelj najbolje poznaje svoje dijete. Ako se navedeni simptomi javljaju povremeno, a dijete je inače dobrog opšteg stanja, ne odbija obroke i uredno napreduje, moguće je da se radi o prolaznim tegobama.

„Ali ako vidite dijete koje je stalno umorno, želi da se odmori od igre, ima temperature koje se često ponavljaju, a nijesu praćene nekom akutnom bolešću, to je znak da se mora obratiti ljekaru“, naglašava dr Ljubić.

Uslovi liječenja i opremljenost odjeljenja

Doktorka kaže da su, kada je riječ o opremi i uslovima za liječenje djece oboljele od karcinoma u Institutu, uslovi prilično povoljni.

Napominje da je zahvaljujući Udruženju roditelja djece oboljele od karcinoma „Feniks“ odjeljenje renovirano i da funkcioniše kao poluintenzivna njega.

Dodaje da su donacijama Ministarstva nauke prije pet godina dobili laminarnu komoru za rastvaranje citostatika, da je odjeljenje adekvatno opremljeno, te da se godinama trude da kadar bude edukovan na najbolji mogući način.

Govoreći o upućivanju djece na liječenje u inostranstvo, doktorka navodi da se djeca koja se ne mogu liječiti u Crnoj Gori bez problema upućuju u centre u Evropi i svijetu koji se bave specifičnim malignim bolestima. Kako je kazala, Fond ima dobre kontakte sa tim centrima i potpisane ugovore o saradnji.

Problem nedostatka ljekova

Doktorka posebno ističe problem sa kojim se već mjesecima unazad suočavaju – kontinuirani nedostatak ljekova.

„Ono sa čim se unazad više mjeseci suočavamo jeste kontinuirani nedostatak ljekova koji nijesu rijetki i nijesu posljednja opcija u liječenju, već su citostatici koji se nalaze u gotovo svim protokolima za liječenje malignih bolesti kod djece“, istakla je dr Ljubić.

Kako navodi, riječ je o fundamentalnim i neophodnim ljekovima.

„Zbog toga vrlo često od roditelja tražimo da iz ličnih sredstava, u drugim zemljama, obezbijede lijek koji je potreban u tom trenutku. Naravno, to se refundira, ali roditelji u tom momentu možda nijesu u mogućnosti da nabave terapiju“, upozorava doktorka.

Podrška Fondacije „Budi human“

Goran Jovanović iz Fondacije „Budi human“, koja pomaže djeci oboljeloj od karcinoma, kazao je da su do sada pomogli 161 mališanu.

„Svako dijete koje oboli od karcinoma fondacija jednokratno pomaže sa 3.000 eura. Ako se dijete liječi u Beogradu, pomoć iznosi 5.000 eura, a ako se liječi u inostranstvu 15.000 eura, pri čemu fondacija odmah uplaćuje 7.500 eura, a svaka naredna tri mjeseca, ukoliko liječenje traje, isplaćuje se još po 2.500 eura“, kazao je Jovanović.

Fond namijenjen pomoći djeci je pri kraju.

„Fond od oko 400.000 eura, prikupljen nakon Teletona održanog 15. februara 2017. godine, biće potrošen u narednom periodu. Tražimo alternativne načine da obezbijedimo nova sredstva kako bismo nastavili da pomažemo. Imamo i opšti račun na kojem se nalaze značajna sredstva namijenjena životno ugroženoj djeci kojoj je pomoć potrebna što prije“, kazao je Jovanović.

Izvor: RTCG