Dokle će investitori krojiti sudbinu našeg turizma?
Dok crnogorski turizam sve više klizi ka modelu koji podređuje prostor željama privilegovanih pojedinaca, prirodna dobra, kao naš najvrjedniji resurs, nestaju dio po dio. Trenutno stanje ekologije i održivosti je alarmantno, a crnogorska obala je pod najvećim udarom nekontrolisane stanogradnje i administrativnog zauzimanja prostora.To je poručeno u emisiji „Radio Bonaca“, u kojoj su o temi „Turizam po mjeri investitora“ govorili eko-ambasadorka i građanska aktivistkinja Anđa Budimir, te profesor dr Ivo Županović.
Ukoliko se hitno ne podvuče crta i ne primijene rigorozni mehanizmi zaštite, Crna Gora rizikuje da trajno devastira prostore poput brda Spas i Buljarice, koji predstavljaju same bisere evropskog biodiverziteta.
Spas i Buljarica pred vratima mreže „Natura 2000“
Jedan od ključnih koraka u odbrani prostora moglo bi biti uvrštavanje brda Spas i Buljarice u evropsku ekološku mrežu Natura 2000, što je trenutno u fazi prijedloga. Budimir objašnjava da ovaj status ne znači apsolutnu zabranu gradnje, ali uvodi rigorozne filtere.
„Da biste realizovali projekat u području 'Natura 2000', morate proći kroz oštre evropske filtere. Saglasnosti se daju primarno za objekte od javnog interesa. Ako je u pitanju privatni interes, traži se alternativna lokacija van zaštićenog područja. 'Natura' se bazira na održivom razvoju koji donosi finansijske efekte, ali ne devastira prostor“, naglašava Budimir.
Ona je apelovala na lokalnu upravu u Budvi da što prije izradi planove upravljanja za svojih devet zaštićenih područja i odredi jasne upravljače na terenu. Kada je riječ o daljem razvoju Buljarice, Budimir poručuje da se odluke ne smiju donositi mimo lokalne zajednice:
„Razvoj Buljarice se mora desiti u skladu sa željama lokalnog stanovništva, kako ne bismo napravili novu devastaciju kakvu imamo u Budvanskom polju, gdje se gradilo bez prateće infrastrukture.“
Profesor Županović: Budva ima 11.000 stanova više, a samo 7.000 stanovnika više!
Da su lokalne zajednice u potpuno podređenom položaju u odnosu na investitore, potvrđuje i profesor dr Ivo Županović. On upozorava da se u Crnoj Gori stanogradnji često „tepa“ da je investicija, a brojke sa terena su frapantne.
„Kada uporedimo posljednji popis sa onim iz 2011. godine, Budva ima 11.000 stanova više, a sedam hiljada stanovnika više. Taj podatak sam za sebe dovoljno govori. Moramo apsolutno prestati sa nepotrebnom i nekontrolisanom stanogradnjom u svakom smislu. Razumijem da to puni budžet kroz poreze, ali to nije poenta“, jasan je Županović.
Kao jedno od konkretnih sistemskih rješenja, Županović predlaže uvođenje metode difuznih integralnih hotela. To podrazumijeva da se u ključnim, prioritetnim zonama čitavi nizovi postojećih stambenih jedinica zakonski pretvore u hotelski smještaj i inkorporiraju u turističku infrastrukturu, po uzoru na konkurentske zemlje poput Hrvatske.
Stanje ekologije? "Nikako"
Komentarišući proces pristupanja Evropskoj uniji i famozno Poglavlje 27 koje se tiče zaštite životne sredine, Budimir je dala oštru ocjenu: „Nikako“.
Kao jasan primjer pritiska navela je nedavni pokušaj izmjene Zakona o zaštiti prirode, kojim se željela odobriti gradnja u zonama aktivne zaštite u nacionalnim parkovima. Taj prijedlog je, podsjeća, povučen isključivo zahvaljujući žestokom pritisku građanskih aktivista i pojedinaca iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Budimir je zaključila da Agencija i Uprava za zaštitu kulturnih dobara moraju biti institucije koje daju konačne, obavezujuće smjernice za prostorno planiranje, a ne da se na njih prebacuje „vruć krompir“ i vrši pritisak nakon što su poslovi s investitorima već ugovoreni iza zatvorenih vrata.
Na potezu su donosioci odluka, ali i sami građani koji, kroz lokalne zborove i mjesne zajednice, moraju podići glas i preuzeti kontrolu nad prostorom u kojem žive.