05-07-2020

Astronomi prvi put uočili jezgro planete kako kruži svemirom

Astronomi su pronašli do sada nezabeležen tip nebeskog tijela kako kruži oko udaljene zvijezde. Moguće je da se radi o gasovitoj masi, kao što je to slučaj sa jezgrom Jupitera, zbog čega je moguće da se po prvi put posmatra unutrašnjost džinovske planete.


Foto: Mat Garlick

Džinovske planete poput Jupitera i Saturna imaju čvrsto jezgro okuženo debelim slojem gasovite mješavine hidrogena i helijuma.

Ali, niko nikada nije bio u situaciji da posmatra neko od tih jezgra.

Sada tim astronoma, koji su otkrili ovo nebesko tijelo, smatra da je pronašao unutrašnjnost gigantske planete koje više nema. Njihovi nalazi objavljeni su u stručnom časopisu Nature.

Vođa studije, naučnik Dejvid Armstrong sa britanskog Univerziteta u Varviku, sa svojim kolegama radi na programu pronalaženja slobodnih jezgara planeta uz pomoć svemirskog teleskopa Tes (Tess).


Teleskop Tes

„Posmatraćemo ovo nebesko tijelo u okviru svoje studije", kaže Armstrong za BBC.

„Za određivanje dimenzija nebeskih tijela koristimo instrument pod nazivom Harpov spektograf, koji se nalazi u Čileu. Tijelo koje smo uočili izdvaja se po svojoj masi - mnogo je veće nego što smo očekivali da pronađemo. Sada pokušavamo da objasnimo zašto ima toliku masu".

Kada su prvi put uočili nebesko tijelo, astronomi su pomislili da se radi o dvojnoj zvezdi.

„Nastavili smo da prikupljamo podatke i ispostavilo se da možda radi o planeti, ali izuzetno velikoj", objašnjava Armstrong.

Tijelo ima 3.5 veći prečnik nego planeta Zemlja, dok je planeta kojoj pripada 39 puta veća od naše.

Ovo nebesko tijelo, kojem su naučnici dali naziv TOI 849 b, primećeno je kako kruži oko zvijezde nalik Suncu, na oko 730 svjetlosnih godina od Zemlje. Jezgro je tako blizu zvijezde da godina na njemu traje samo 18 sati, a temperatura na površini je oko 1.527 stepeni Celzijusa.

Naučnici nisu sigurni da li je jezgro ostalo bez omotača u sudaru ili nikada nije ni imalo omotač. Ako je slično Jupiteru, onda je moglo da izgubi gasoviti omotač na nekoliko načina - tidalnom disrupcijom, što znači da se planeta raspala jer se previše približila zvijezdi ili u sudaru sa drugom planetom.

Ako se radi o gasovitoj planeti „nedonoščetu", razlog što se nije do kraja razvila mogao bi da bude što disk gasa i prašine iz kojeg je nastala nije sadržao dovoljno materijala da bi se nebesko tijelo formiralo do kraja.

„Mislim da je jedan od najboljih tragova činjenica da smo pronašli planetu u „Neptunijskoj pustinji", što je pojas u kojem obično nema planeta", kaže Armstrong za BBC.

„To je dokaz da je nebesko te
Naučnici se nadaju da će daljim posmatranjem moći da opišu kako izgleda razvojni put džinovskih planeta.

„Naše otkriće je dokaz da planete kao što je ova postoje. Sada imamo priliku da posmatramo jezgro planete kakvu nikada nismo imali u Sunčevom sistemu".

„Još uvek imamo mnoga neodgovorena pitanja o jezgru Jupitera, a neobična i rijetka nebeska tijela kao što je ovo otvaraju nam vrata u misteriju nastanka planeta, koju inače ne bismo mogli da razotkrijemo", zaključuje Armstrong.




Izvor: BBC na srpskom