06-09-2019

Budvanski krug Vide Ognjenović

Peto veče budvanskog književnog festival “ĆIRILICOM”, čiji su organizatori Narodba biblioteka Budva i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, proteklo je u veoma zanimljivoj raspravi na temu “Budvanski krug Vide Ognjenović”, u kojoj je pored poznate književnice i rediteljke, učestvovala i profesorica književnoti mr Božena Jelušić.

Budvanski  krug Vide Ognjenović | Radio Televizija Budva

Predstavljajući poznatu autorku, profesorica Jelušić je kazala, da je prvo pozorišno ostvarenje Vide Ognjenović na budvanskom festival “Grad teatar”, bola predstava “Kanjoš Macedonović” 1989. Godine i bilo je to savršeno iskustvo za brojne posjetioce.

Bilo je to nevidjeno bavljenje folklornom gradjom, bez minimalizacije te gradje, bez stereotipa u etničkom pprostoru. Bila je to raskošna studija jednog mentaliteta i odličan pokušaj, da se Stefan Mitrov Ljubiša prbliži tadašnjoj publici, kazala je Jelušićeva.

Druga predstava “Kanjoš Macedonović”, koju je VidVa Ognjenović uradila za “Grad teatar” 2011. godine, bila je potpuno drugačija. Dok je u prvoj predstavi gledalac mogao, jazala je profesorica Jelušić optimizam pred stvarnošću, 2011. godine, Vida je pomjerila težište i pokazala, kako izgledaju male sredine, opake i dvolične, besmisleno zatvorene i narcisiodno zagledane u sebe. Te dvije predstave u istom luku, pokazala su, ne samo Ljubišu i njegovo djelo, već sun a neki način bile i Vidina autobiografija, kazala je profesorica Božena Jelušić.

Književnica i rediteljka Vida Ognjenović, goovoreći o svojim predstavama “Kanjoš Macedonović” kazala, da je priliko pianja ovog komada, to doživjela kao uveliko ispovijednu literature.
Ne mogu da kažem, da je to otisak prsta, ili moj DNK, ali jeste , utkivanje moga pogleda na svijet i ja sam se poslužila Ljubišinim djelom, kao što se on poslužio narodnom legendom. Jas am najprije Kanjoša spasila, da bude plaćeni ubica id a ubija Furlana, da bi se da bi se dodvorio Duždu i donio povlastice svom malom polisu u Budvi i Paštrovićima, kazala je ona.

Predstava radjena 2011. godine, govorila je o našem sveopštem rasapu, o pobjedi novca i nekog drugog kriterijuma života i nekih drugih ciljeva u životu, a to su, brzi uspjesi, koncentracija moći novca i prije svega moći ucjenne. Kkanjoš je, kazala je Vida Ognjenović, vrlo zanimljivva figura. On je slojevita ličnost, razuman, okretan, čovjek koji dobbro poiznaje Mletke i njihove osobine i umije da se prema njima odnosi id a ih nadigra. Taj dosjetljivi čovjek, u predstavi radjenoj 2001. godine je gubitnik, jer dosjetljivost više nije u igri. Traži se vještina, menadžment, traži se varalica, kazala je pored ostalog Vida Ognjenović, a prenosi budvanski ART PRESS.

Govoreći o predstavi iz njenog “budvanskog kruga” “Jegorov put”, koju je radial po narudžbi budvanskog “Grada teatra”, Ognjenovićeva ističe, da je istorijska gradja o ovom prostoru Paštrovića neobično zanimljiva i mitonosna. Pomekad vam se čini, das u neki istorijski dogadjaji i priče ka omit, izmišljeni, a nisu.

Za sve što sam naučila o ovom i ovim slojevima nasaljedja, zahvalna sam dr Miroslavu Luketiću i njegovom djelu. Razgoovori a njim su me jako osvijestili, kazala je ona.
Jegor jem kako je istakla bio, strastvena ličnost, atraktivan kao osoba. Dugo sam razmišljala, kako da on bude dramska ličnost i odlučila se da napišem dramu sa njegove tačke gledišta. Šta on vidi u mjestu u kojem živi i u kome se zavjetovao na ćutanje, na raskrsnici prolaznika i polaznika. On nisakim ne govori jer je nijem, ali njegova komunikacija saznanja i čitanja ovoga svijeta, poslužila mi je kao dramska radnja, pojasnila je Vida Ognjenović.

Zanimljiva priča Božene Jelušić i Vide Ognjenović, bila je posvećena i drugim predstavama radjenih za “Gradd teatar”, kao i njenim knjigama i nagradama.
Odgovarajući na pitanje, da li bi voljela da njena djela čita veći bro čitalaca, Ognjenovićeva je istakla, da nema pisca koji bi želio da se ograničava na jedno selo, na jeddan grad, na jednu republiku.

Svaki pisac bi htio da bude pisac svojih čitalaca ma gdje das u, ma na kom ga jeziku čitali.

Mene je na jednoj književnoj večeri negdje u Srbiji neko pitao, - “Jeste li vi, srpska, jugoslovenska ili crnogorska književnica” ? Jas am antifašista, kazala sam tom pprilikom, kazala je pored ostalog književnica i rediteljka Vida Ognjenović, toplo ppozdravljena od vlikog broja prisutnih gradjana i gostiju u Budvi, javio je budvvanski ART PRESS.