Povodom najava potencijalnog investitora, turske Doguš grupe, potpisnici Deklaracije iz Budve se obraćaju Vladi i nadležnim institucijama da obezbijede uslove da planski i drugi dokumenti i ugovori budu transparentni i da se razvoj ili širenje Luke Budva ne planira mimo građana i bez konsenzusa o planskom održivom razvoju grada.

"S obzirom da se u gazdovanju njome do sada steklo mnogo osnova za sumnju da su odgovorni potpisivali štetne i nezakonite ugovore, molimo vas da razmotrite sva sporna pitanja ne produžite vrijeme njenog izdavanja, već da se ona ostavi građanima i Opštini Budva na upravljanje. U svakom slučaju, produžetak ugovora nije moguć bez novog tendera, a svako drugačije postupanje bi bilo organizovano kršenje zakona.

U Luci Budva ne postoje iste okolnosti kao, na primjer u Tivtu, gdje je Porto Montenegro podignut na prostoru bivšeg Arsenala. Budvanska luka je integralni dio grada, koji je upravo i zbog nje i građana koji su je koristili i davali joj život, postala značajno turističko mjesto. Bilo kakve intervencije koje bi ovu okolnost prenebregle, značilo bi direktno ukidanje načina lokalnog života i privređivanja i radikalnu promjenu režima života grada. Uvjereni smo da je investitor, Doguš grupa, kao i mnogi prije njega u Budvi, bio tek djelimično informisan o svim okolnostima moguće gradnje marine.

Svakako nije mogao znati da od izdavanja Luke Budva u zakup, tačnije od 2001. godine, traju i nezakonite aktivnosti vezano za ovaj objekat od velikog lokalnog značaja. Zakupci u Luci su se mijenjali, a od prvog konkursa za prikupljanje ponuda nije bilo navedeno vrijeme za koje se daje u zakup Luka u Budvi, niti minimalna visina naknade koja se potražuje od učesnika konkursa, iako je to zakonska obaveza. Takođe su se neprekidno odvijale osnivačke promjene kroz koje je prošao zakupac (ali ne i ponuđač). Na taj način se omogućilo da se kupovinom i prodajom osnivačkih udjela zakupca koji nije i ponuđač mijenja stvarni korisnik javnog dobra, mijenja pobjednik konkursa i da se vrši promet (pravima i obavezama) nečim što osnivačima po zakonu ne pripada.

Odlukom Upravnog odbora JP Morsko Dobro iz 2007. godine, te aneksima Ugovora o Korišćenju Morskog Dobra sa MC Marina Budva, a vezano za produženje zakupa, stvorili su se uslovi za nelegalne građevinske radove na produženju Lukobrana u Luci - Pristaništu Budva. Umjesto granitnim kamenom ili betonskim „ježevima“, radi propusnosti i cirkulacije morske vode, lukobran je rađen krečnjakom, što je već sada uzrokovalo muljevitost dna i razoran uticaj na podmorski ekosistem. Pored toga, u ovom poslu nisu bila razgraničena vlasništva i nadležnosti lokalne samouprave i JP Morsko dobro, imajući u vidu da je Lukobran vlasništvo Opštine.

Potom se ministri Brajović i Gvozdenović, iako za to nema zakonskog osnova, odnosno nema planskog dokumenta za proširenje Luke Budva i redukciju Slovenske plaže, stavljaju iznad institucija Države i njenih građana. Naime, ministar Gvozdenović i ministar Brajović nisu mogli znati da će planski dokument koji se zove Prostorni plan priobalnog pojasa, predvidjeti ovolike kapacitete u zahvatu akvatorijuma Budve, ako oni nisu obrađivači plana i ako već unaprijed nisu imali namjeru da Luku i Slovensku plažu, koje pripadaju i građanima, prepuste zainteresovanom investitoru.

Budvi svakako nisu potrebne nove Zavale i problematično upravljanje resursima u vlasništvu svih građana. Kao što je u više navrata istaknuto od strane Vrhovnog državnog tužioca, u Budvi je bilo teško realizovati bilo kakvu kvalitetnu investiciju. Izuzetak ne bi bila ni ova. Zbog toga pozivamo nadležne da se sa kvalitetnim i renomiranim investitorima isto tako i ponašamo, transparentno, odgovorno i dostojanstveno i prema njima i prema sopstvenoj Državi i građanima", navodi se saopštenju.