12-07-2019

Dan svetih apostola Petra i Pavla - Petrovdan

Pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Dan svetih apostola Petra i Pavla, praznik koji je u našem narodu poznat pod imenom - Petrovdan. Sveti apostoli Petar i Pavle se u hrišćanstvu smatraju prvim propovjednicima i učiteljima novozavjetne vjere.

Dan svetih apostola Petra i Pavla - Petrovdan | Radio Televizija Budva

Prema predanju, sveti apostoli Petar i Pavle zaslužni su za krštenje prvih vjernika i njihovo prevođenje u hrišćanstvo.

Sveti apostol Petar se pominje kao jedan od najodanijih Hristovih sljedbenika, a riječi: "Ti si Hristos, Sin Boga živoga", zapisane u Jevanđeljima, izraz su njegove tvrde vjere u hrišćansko spasenje pa se do danas ponavljaju u hrišćanskim molitvama.

Predanje kaže da je sveti apostol Petar, nepismeni i prostodušni ribar Simon iz Vitaide, prvi od učenika koji je izrazio nepokolebljivu vjeru u Hrista i njegovu misiju.

Sveti apostol Petar je kao episkop propovedao u Palestini, Siriji, Maloj Aziji i Antiohiji, gde su stvorena prva uporišta nove vere, a smatra se piscem dvije poslanice u crkvi poznate kao - Saborne Petrove poslanice koje su pridružene Novom zavjetu.

U crkvi svetog Petra i Pavla u Rimu čuvaju se verige Svetog Petra kao znamenje snage svetitelja u koje ga je okovao car Irod, progonitelj hrišćana, a koje su, prema predanju, same spale sa ruku i nogu svetitelja na pojavu anđela Božjeg.

Sveti apostol Pavle rodom je iz Tarsa i bio je najpre farisej Savle i veliki progonitelj hrišćana.

Predanje kaže da je oko deset godina bio mlađi od Hrista. Povjerovao je u njegovu propovjed i postao jedan od navećih propovjednika i teologa prve hrišćanske crkve.

Oba svetitelja pogubio je u Rimu car Neron, veliki progonitelj hrišćana.

Po carevoj naredbi, Petar je trebalo da bude raspet na krstu, ali je on smatrao da je nedostojan da bude pogubljen kao njegov učitelj pa je tražio da bude raspet s glavom nadolje.

Pavla, koji je bio rimski državljanin, nisu razapeli, ali mu je odrubljena glava istog dana kada je raspet Petar.

Petrovdanskim slavljem završava se Petrovski post i počinje pričest vjernika koji su poštovali pravila predviđena kanonom Svete Crkve i važno je tog dana prisustvovati Liturgiji.

Ovaj praznik u obilježava kao slava mnogobrojnih pravoslavnih porodica.

Postoji običaj da se uoči ovog velikog praznika pale lile, koje se prave od mlade kore divlje trešnje ili breze. Obično se to radi na mjestima gde se narod okuplja, na trgovima, raskršćima i u tome učestvuju djeca i omladina.

Paljenje vatre i lila simboliše na ona vremena kada su hristoborni carevi progonili i mučili hrišćane, vezujući ih za drvene stubove, natapajući ih smolom i paleći ih.

Na Petrovdan se ništa ne radi u polju, naročito se ne uprežu konji u kola.