Ilustracija, Foto: Pixabay

Naime, kad su radnici u vrtićima u Finskoj umjesto trave na livadi zasadili šumsko rastinje poput patuljastog čubara i borovnica i omogućili djeci da se brinu o usjevima u sadnicama, raznolikost mikroba i u crijevima i na koži djece postala je mnogo zdravija u kratkom periodu.

U poređenju sa ostalom gradskom djecom koja se igraju u standardnim vrtićima s dvorištima, šljunkom i travom, djeca od tri, četiri i pet godina, koja su se igrala u ovim vrtovima u Finskoj, imala su povećan broj T-stanica i drugih važnih imunoloških faktora u krvi, već nakon od 28 dana.

"Takođe smo otkrili da je crijevna mikrobiota djece koja su se igrala tamo slična crijevnoj mikrobioti djece koja svakodnevno budu u šumi", kaže naučnica Marja Roslund s Univerziteta u Helsinkiju.

Prethodna istraživanja pokazala su da je rana izloženost ovakvim površinama povezana sa dobro funkcionirajućim imunološkim sistemom, ali još uvijek nije jasno je li ta veza uzročna ili ne. Eksperiment u Finskoj prvi je koji eksplicitno manipuliše dječjim okruženjem, a zatim testira promjene u njihovom mikriobiomu i djetetov imunološki sistem.

Ideja da okruženje bogato živim bićima utieče na naš imunitet poznata je kao „hipoteza o biološkoj raznolikosti“. Na temelju te hipoteze, gubitak biološke raznolikosti u urbanim područjima mogao bi biti barem djelomično odgovoran za moderni porast imunoloških bolesti.

"Rezultati ove studije potvrđuju hipotezu o biološkoj raznolikosti i koncept da niska biološka raznolikost u savremenom životnom okruženju može dovesti do slabijeg imunološkog sistema i posljedično povećanju prevalencije imunološki posredovanih bolesti", pišu autori.

Ilustracija, Foto: Pixabay

Tokom 28 dana, djeca su se u ova "zelena" četiri vrta u novom dvorištu igrala pet puta sedmično. Kada su istraživači testirali mikrobiotu svoje kože i crijeva prije i nakon ispitivanja, otkrili su izrazito bolje rezultate u poređenju s grupom djece koja su se isto toliko vremena igrala u vrtićima s manje zelenila.

Među djecom koja su se igrala u prljavštini, travi i među drvećem, pojavili su se mikrobi imena gamaproteobakterije koje pojačavaju imunološku odbranu kože, kao i korisne imunološke sekrecije u krvi i smanjuju sadržaj interleukina 17A, koji je povezan s imunološkim bolestima.

"To podržava pretpostavku da kontakt sa prirodom sprječava poremećaje u imunološkom sistemu, poput autoimunih bolesti i alergija", kaže Sinkkonen.

Rezultati nisu konačni i moraće da se provjere u većim studijama širom svijeta.

Istraživanje je objavljeno u žurnalu Science Advances.


(Radiosarajevo.ba)