16-04-2019

Hranom protiv anemije

Anemija (ili malokrvnost) je jedan od najčešćih poremećaja u medicini. Od mnogih vrsta anemije najčešća je anemija zbog manjka gvožđa (sideropenijska anemija). Zbog velike učestalosti.

Hranom protiv anemije | Radio Televizija Budva

Zbog velike učestalosti sideropenijska anemija je značajan javno zdravstveni problem.

Brojni su znaci malookrvnosti: opštii umor, brzo umaranje pri naporu, mreža pred očima, mutan vid, glavobolja, nedostatak koncentracije i usporavanje misaonih radnji, pospanost, osjećaj nedostatka vazduhaa, ubrzan rad i lupanje srca, blijeda koža, pečenje jezika, osjećaj hladnoće, nizak pritsiak, smanjenje radne sposobnosti, smanjena otpornost na zarazne bolesti.

Anemične osobe su blijede, u većini slučajeva uočava se gladak i crven jezik zbog upalnih promjena jezika, a ponekad i želuca, te rane u uglovima usana. Nekad se vide i promjene na noktima koji su lomljivi i udubljeni. Posebno je opasna anemija kod djece koja može dovesti do zastoja u razvoju uz smanjenu mogućnost koncentracije i pamćenja, slabije tjelesne sposobnosti, smanjene otpornosti prema bolestima, usporenog rasta itd.

U laboratorijskim nalazima krvi kod sideropenijske anemije uočava se smanjena vrijednost hemoglobina, crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) uz snižene vrijednosti veličine eritrocita (MCV) i gvožđa u krvi, a povećane su vrijednosti kapaciteta vezanje gvožđa u krvi (UIBC, TIBC). Smanjene su zalihe gvožđa u tkivima što se očituje kao snižena koncentracija feritina u krvi.

Sideropenijska anemija nastaje postupno. Prvo dolazi do gubitka zaliha gvožđaa u tijelu, a hemoglobin i gvožđe u krvnim nalazima još su normalnih vrijednosti, potom se javlja pad vrijednosti gvožđaa u krvi, a tek potom pad hemoglobina, odnosno anemija.

Sideropenijska anemija posljedica je manjka gvožđaa u organizmu, bilo zbog smanjenog unosa ili iskoristivosti u crijevu, bilo zbog povećanog gubitka gvožđaa ili povećanih potreba za njim.

Glavni uzroci ove anemije su nedovoljan unos gvožđa hranom (npr. vegetarijanci, socijalne okolnosti itd.), smanjena iskoristivosti gvožđaa zbog bolesti crijeva, povećana potreba za gvožđem (trudnoća, dojenje, ubrzani rast) te dugotrajna krvarenja kojima se gubi gvožđe.

Iskorištavanje gvožđaa povećano je zbog rasta u doba dojenja i pubertetu. Manjak gvožđaa kod starijih i siromašnijih osoba uzrokovan je neodgovarajućom prehranom.

Anemija može nastati i zbog povećanog gubitka gvožđaa kod krvarenja, primjerice putem menstrualnih ciklusa kod žena u reproduktivnom razdoblju.

Kod svih muškarca i onih žena koje više nisu u generativnoj dobi uzrok je sideropenijske anemije najčešće je neprimjetno dugotrajno krvarenje iz probavne cijevi, pa kod takvih bolesnika treba ispitati cijeli probavni trakt (a kod žena napraviti i ginekološki pregled), kako bi se što ranije otkrio uzrok krvarenja, koji može biti i maligna bolest.

Prirodno se dio gvožđa osim krvarenjem gubi i ljuštenjem kože i sluznica. Gvožđe je metal koji se prirodno nalazi u hrani kao dvovalentni ili trovalentni ion. U organizmu se taloži u vrlo malim količinama, a kada se pokaže potreba za gvožđemm ono se troši iz zaliha.

Tek kada dođe vrijeme da se zalihe ponovo napune, apsorpcija se pojača, te organizam, ukoliko su prehrambeni izvori adekvatni, nadomješta izgubljene zalihe. Gvožđa u tijelu najviše ima u hemoglobinu (oko 2.5 g), zatim u mišićima (0.5 g), te u imunološkom sustavu (do 1.0 g). Hranom čovjek unese od 12-20 mg gvožđa dnevno.

Od toga u organizam ulazi tek 5-10 % gvožđa. Gvožđe je široko rasprostranjeno u namirnicama, te je potrebne dnevne količine moguće osigurati pravilnom prehranom.

Dnevno potrebe za gvožđem su kod muškaraca oko 1 mg, kod žena generativne dobi oko 2 mg, u trudnoći 3 mg na dan. Apsorpcija gvožđaa počinje u želucu, dok se najviše gvožđa apsorbira u dvanaestopalačnom crijevu.

Gvožđe se najbolje apsorbira natašte. Najviše gvožđa ima u mesu (osobito jetri, iznutricama, crvenom mesu poput govedine, teletine), kvascu, jaju, spanaću i drugom lisnatom povrću (brokula), ribi, mahunarkama (grašak, grah), cvekli, voću (bademima, marelicama, šipku, grožđu, smokvama itd).

Crveno meso (govedina, svinjetina, janjetine) prije pripreme ima crvenu boju zbog mišićnog proteina – mioglobina koji je značajan izvor željeza u hrani. Bijelo pileće meso sadrži najmanje, a govedina najviše mioglobina.


Ukoliko je došlo do krvarenja iz probavnog trakta potrebno je zaustaviti krvarenje i/ili operativno odstraniti uzrok krvarenja. U žena s obilnim i produženim menstruacijama treba regulisati menstrualne cikluse.

Nedostatak gvožđa se nadoknađuje preparatima gvožđa u obliku tableta i otopina u dozi 100-200 mg na dan, natašte, prije jela, radi bolje apsorpcije.

Nakon postizanja normalnih vrijednosti hemoglobina savjetuje se nastaviti uzimati preparat željeza kroz slijedećih 1-3 mjeseca, da bi se popunile zalihe gvožđaa u organizmu. Kod težih oblika potrebno je uzimati preparate gvožđaa minimalno kroz 3 mjeseca, pa i do 6 mjeseci. Odgovor na liječenje je porast vrijednosti hemoglobina i bolesnikovo subjektivno poboljšanje. Nažalost, moguće su nuspojave preparata željeza poput bolova u želucu, mučnine, dijareje i zatvora.

U tim slučajevima treba nastaviti uzimati gvožđe uz smanjenje doze. Kod uzimanja preparata gvožđa obično se javi crna boja stolice, što nije štetna pojava. Preporučuje se za vrijeme uzimanja preparata gvožđa uzimati i vitamin C jer se time djeluje na bolju apsorpciju željeza iz probavnog trakta.


Potrebno je jesti raznoliku hranu i u svoju prehranu uvrstiti namirnice bogate gvožđem i one koje pomažu njegovu apsorpciju. Glavni su prirodni izvori gvožđa u hrani meso, riba, jetra, jaja, zeleno lisnato povrće, mahunarke, svježe voće.

Dnevni obroci trebaju sadržavati dovoljne količine svježeg voća i povrća jer te namirnice sadrže vitamin C koji pospješuje apsorpciju željeza. Kafu, čaj, kakao i preparate kalcija savjetuje se konzumirati najmanje jedan sat prije ili poslije obroka jer te tvari otežavaju apsorpciju gvožđa.

Potrebno je ograničiti unos hrane bogate ugljenohidratima (tjestenina, riža, kolači, šećer) istovremenp sa namirnicama koje su bogate gvožđem. Kod stanja koja zahtijevaju pojačan utrošak gvožđa poput trudnoće, dojenja, izrazitih tjelesnih napora, potrebno je, bez obzira na vrijednost hemoglobina, uzeti nadomjestak gvožđa u obliku tableta ili otopina.

Isto se savjetuje kod obilnih menstruacijskih gubitaka krvi, primjerice može se uzimati preparat gvožđa tokom menstruacije. Samo jedna tableta sadrži više gvožđa nego namirnice najbogatije gvožđem, a količine željeza koje možemo obezbijediti obrocima su daleko ispod količina koje treba nadomjestiti.

Kod osoba koje su sklonije nastanku sideropenijske anemije (žene u generativnoj dobi, djeca, starci, vegetarijanci) potrebno je raditi redovne laboratorijske analize krvi. Sprečavanje malokrvnosti pridonosi boljem zdravlju, boljoj tjelesnoj kondiciji, te sposobnosti učenja i pamćenja.