Foto: Catlane/Getty

Hanuka se slavi u znak sjećanja na trogodišnji oslobodilački rat i oslobođenje Jerusalima 165. godine prije nove ere, kada je „ponovo upaljeno kandilo, a idoli izbačeni iz Hrama“.

U danima Hanuke Jevreji se sjećaju pobjede jednog od petorice Hakohenovih sinova – vojskovođe zvanog Makabi (čekić) – nad Sirijcima i ponovnog osvećenja hrama u Jerusalimu.

Svečanost traje osam dana i za to vrijeme u jevrejskim porodicama se pali osmokraki svećnjak (hanukija), koji liči na menoru, sa osam glavnih i jednim pomoćnim krakom.

Najpre se osam jednakih sveća, za svaki dan praznika po jedna, postavi s desna na lijevo, potom se posebnom svećom „šamaš“ koja stoji u pomoćnom kraku, svijeće pale s lijeva u desno, svakog dana, da bi na kraju osmog dana praznika bile sve upaljene.


Foto: Sean Gallup

Legenda kaže da je poslije razaranja jerusalimskog Hrama u njemu nađeno ulje za svijećnjak – menoru, koje je bilo dovoljno samo za jedan dan. Ali, ulje je u kandilima gorelo punih osam dana što se u judaizmu smatra čudom.

U dane Hanuke pjevaju se ode jerusalimskom Hramu, jedu se krofne svih osam dana praznika koji se slavi po kućama, školama, jevrejskim zajednicama, udruženjima i na trgovima. U Izraelu se svijeće pale na svim trgovima i pred Gradskom kućom.

Hanuka se čestita izrazima: Hanuka lesimha! Hanuka na radost! Zeman urim lesimha! Vrijeme svjećica na radost.