23-09-2020

Kuda iz Budve? Pet destinacija koje morate obići

Jesen je idealno vrijeme za izlete i putovanja. Ukoliko je situacija sa pandemijom koronavirusa poremetila vaše planove za odmor, ali ipak želite promijeniti okruženje i malo odmoriti od svakodnevice donosimo vam pet mjesta u Crnoj Gori, koja obavezno morate posjetiti, pa i po više puta.

Kuda iz Budve? Pet destinacija koje morate obići | Radio Televizija Budva

Foto: Shutterstock
Svako od ovih mjesta lijepo je na svoj način, a ono što je najvažnije do njih stižete za dan. Zahvaljujući prelijepim panoramskim putevima naše zemlje uživaćete u putu jednako koliko i u destinaciji!

Za ljubitelje vodenih površina i netaknute priorde tu je Kapetanovo jezero. Mjesto koje je izrodilo brojne legende i mejsto koje će vas zasigurno ostaviti bez daha!

Kapetanovo jezero

Kapetanovo jezero nalazi se na planini Lukavici, koja pripada Moračkim planinama, koje su geografski smještene sjevero - zapadno od Podgorice, a istočno od Nikšića.



Lukavica, sa svojim pripadajućim djelovima, Velikim i Malim Žurimom i najvišim vrhom Stožac na 2.141 m nadmorske visine, spada u najljepše predjele Župe Nikšićke. Od Nikšića pa sve do Malog Žurima ima 30-tak kilometara, što je oko pola sata vožnje, a od Malog Žurima do Kapetanovog jezera ima oko 8,5 kilometara, odnosno 2 do 2,5 sata pješačenja, što čini izvanrednu a laganu planinarsku turu. Do Kapetanovog jezera, koje se nalazi na 1.678 metara nadmorske visine, iz pravca Nikšića stiže se autom preko rudnika “Zagrad”, Luka Bojovića, Bara Bojovića i Nikšinog kiljana. Cijela vožnja, djelimično asfaltiranim putem, traje nekih sat i petnaest minuta. Iz pravca Kolašina, do Jezera se dolazi pješačkim stazama, koje kreću iz Veljeg Dubokog, do Jezera mogu stići samo najizdržljiviji planinari. Teritorijalno gledano, Jezero pripada opštini Kolašin, iako je bliže, a i pristupačnije, Nikšiću.

Na putu do Kapetanovog jezeraPješačka tura do Kapetanovog jezera, je novo iskustvo, protkano uživanjem. Priroda je prelijepa, široke livade pune narcisa, maslačaka i bijelih rada sa dosta potoka. Preko pašnjaka, kamenjara i livada, pa makadamskim putem od crkve Sv. Ilije, lagano se stiže do obala Jezera.



Skadarsko jezero je dragulj naše zemlje. U ovom periodu godine uživaćete u još uvijek mirnoj vodi i prelijepim bojama koje najavljuju jesen.

Skadarsko jezero

Predio Skadarskog jezera je nešto sto posjetioci i turisti Crne Gore moraju vidjeti da bi stvarno povjerovali da takve prirodne ljepote zaista postoje. Skadarsko jezero je veoma atraktivna destinacija zbog prirodnih bogatstava, i prilično lagane prohodnosti, kopnene i vodene, i na njemu postoje uslovi za razvoj različitih vrsta turizma tokom čitave godine, kao što su npr: birdwatching, izletnicki turizam tj. posjeta kulturno istorijskih spomenika, speleologija, sportsko – rekreativni turizam, manifestacioni turizam, krstarenje i razni drugi oblici turizma. U krugu od 150 kmilometara nalaze i more, i jezera, i planine pa ovakva ponuda moze da odgovori na sve zelje, sve ukuse i zahtjeve gostiju i turista.



Predio Skadarskog jezera je veoma pogododn za uživanje i odmor u tišini. S obzirom da je potražnja za mjestima u kojima je prirodna očuvana u potpuno prirodnom ili bar približno očuvanom prirodnom obliku, ne treba naglašavati kolika je posjećenost Skadarskog jezera u poslednje vrijeme. U okolini Skadarskog jezera nalazi se velik broj sela u kojima cete naici na kuce autenticne arhitekture, pravljene od kamena i drveta sa velikim terasama sa kojih se pruža veličanstven pogled ka jezeru i okolnim planinama i ostrvima. Ako boravite kod nekog od domacina u ovim selima tu mozete probati i izvorne specijalitete naroda ovog kraja kao sto su dimljeni krap koji je na Italijanskoj trpezi took prošlih vjekova bio izuzetno popularan i tražen, kao i ukljevu koja jedino zivi u vodama Skadarskog jezera. Zatim tu neizostavno morate probati nadaleko poznato crmničko vino čijim se kvalitetima gosti odusšvljavaju.



Topla jezerska voda stvara idealne uslove za kupanje, dok su odmor i sunčanje mogući na nekoj od plaža duž jezera. Jedna od jako popularnih plaza na Skadarskom jezeru pogotovo u poslednje vrijeme je plaza u Murićima, koja se nalazi vrlo blizu granice sa Albanijom. Treba reći da je ovo jedina pjesčana plaža na jezeru. Do ove plaze mozete doci tako sto cete sa puta Podgorica-Bar skrenuti u mjesto Virpazar, preko želježnickih šina, a zatim proći preko starog mosta u Virpazaru. Tu cete naici na racvu sa dva puta. Jedan put vodi lijevo i gore, a drugi desno i dolje. Za plazu Murići skrenite lijevo a zatim pratite put gdje ćete na jednom od velikih stjena naici na natpis Murici, koji vas navodi kuda da se krećete.

Ljubitelji fotografije i vidikovaca ostaće nijemi pred ljepotom ovog dijela naše zemlje.

Rijeka Crnojevića

Rijeka Crnojevića nalazi se na putu između Podgorice i Cetinja. Na putu ka ulazu u Rijeku Crnojevića pruža se fantastičan pogled na istoimenu rijeku, a malo dalje i na Skadarsko jezero. Samo gradsko jezgro nije poput ostalih crnogorskih gradova. Zgrade u centru stare su gradnje, dok je u centru varoši, uz šetalište, nekoliko restorana.



Rijeku Crnojevića opisuju kao malo mesto na istoimenoj rijeci, u narodu poznato kao crnogorska Venecija.

Početak priče o gradu se vezuje za vladara Zete, Ivana Crnojevića, koji je u 15. vijeku, da bi izbjegao tursku vojsku, na Obodu podigao utvrđenje i manastir, čija je crkva posvećena Svetom Nikoli. Tu je prenio svoju prestonicu sa tvrđave Žabljak, a manastir je postao sjedište zetske Mitropolije.



Rijeka Crnojevića, kroz istoriju bila je veoma važna za tadašnju Crnu Goru. Danas u ovoj varoši živi nešto preko 200 građana. U samom mjestu očuvani su ostaci istorijskih građevina iz vremena Ivana Crnojevića kao što su podrumska prostorija davno porušene zgrade, koja se vezuje za rad Obodske štamparije, gdje je štampana prva ćirilična knjiga "Oktoih prvoglasnik" 1494. godine.

Gospa od Škrpjela je jedno od najromantičnijih i najbajkovitijih mjestašca koje parovi iz Crne Gore i svijeta biraju za izgovaranje subodnosnog da.

Perast i Gospa od Škrpjela

Gospa od Škrpjela, ostrvo je koje se nalazi u Boki Kotorskoj i jedno je od najljepših mjesta u Crnoj Gori. Škrpjel je stari naziv za morsko ostvrce, greben – hrid – škrti dar prirode oko kojeg su Peraštani vjekovima pomagali prirodi da se stvori to što je danas.



Legenda kaže da je ostrvo nastalo negdje početkom XV vijeka kada su dva peraška ribara, braća Mortičić, vraćajući se iz ribolova, vidjeli su svjetlost na tom malom grebenu nadomak Perasta. Kad su se približili, ugledali su ikonu sa likom Majke Božje i odnjeli je u Perast. Tada je narod odlučio da na tom mjestu podigne crkvu u Bogorodičinu čast. Ikona je bila neoštećena kad su je braća donjela u crkvu. Iste noći je nestala, a sljedećeg dana, nađena je na grebenu odakle je i uzeta. Nekoliko puta, ribari su ikonu vraćali u crkvu, ali je ona neobjašnjivo nestajala preko noći i čudom se pojavljivala na vrhu grebena gdje su je ribari prvi put i pronašli.



Peraštani su to shvatili kao znak sa neba i zavjetovali se da će Bogorodici u čast na tom mjestu sagraditi crkvu. Ljudi su počeli da nasipaju kamenje oko hridi. Uspjeli su da od mora otmu oko 3000 kvadratnih metara, naprave ostrvo i na njemu sagrade crkvu. Nasipanje kamenom oko crkve se i dan danas praktikuje – 22.jula na dan Svete Marije Magdalene slavi se početak gradnje crkve i tog dana Peraštani, a i stanovnici okolinih mjesta barkama kruže oko ostrva i bacaju kamenje oko njega za sigurnost crkvi, ostrvu i budućim pokoljenjima.

Današnja crkva je najvećim djelom nastala oko 1667. godine, jer je svetilište očigledno nastradalo u velikom zemljotresu koji je iste godine zadesio ovo područje. Jednostavnih je proporcija, sastoji se od jednog broda i kapele koja je presvedena kupolom visokom 11 metara, rađenom u vizantijskom stilu. Veza sa barokom vidi se samo u obradi detalja, a crkva je dobila izrazito barokni izgled tek izgradnjom okruglog zvonika, jedinstvenog po formi, čija struktura najvjerovatnije proizilazi iz odbrambene funkcije.

Nešto malo sjevernije u Pljevljima, krije se još uvijek nedovoljno otkriven crnogroski biser. Rijeka koja je zakrivudala u voom dijelu Pljevalja, stvorila je bajkovit predio.

Meandri Ćehotine

Dugo skrivani dragulj nedaleko od Pljevalja sve više privlači pažnju turista.



Meander je pojam za rijeku koja krivuda u obliku latiničkog slova S. Naziv je dobio po rijeci Meandru u Turskoj (tur. Büyük Menderes). Jedna naša rijeka – Ćehotina u Pljevljima poznata je po svojim meandrima. Iako ne prvi pogled, barem preko fotografije, liči na meandre rijeke Uvac u Srbiji, ovi naši su različiti.



A kako doći do ovog pogleda sa slike? Uz nadu da smog neće biti prevelik u Pljevljima, do ovog vidikovca stići ćete putem Pljevlja-Vrulja i vaša konačna destinacija je selo Mataruge, zaseok Gačevića Dolina. Mataruge se nalaze 20 km od grada.

Pored skretanja sa magistralnog puta postavljena je info tabla od koje dalje, makadamskim putem, možete nastaviti automobilom otprilike jedan kilometar, a nakon toga uputiti se markiranom stazom dugom oko 100 metara. Ovo mjesto je postalo turističko najpopularnije u Pljevljima jer je postavljen vidikovac za turiste. Na samom vidikovcu odmorite na klupama, odakle se pruža fantasičan pogled na meandre. Vidikovac je smješten na vještačkoj akumulaciji rijeke Ćehotine. Vještačko jezero je nastalo prije nešto više od 30 godina a rađeno je za potrebe Termoelektrane “Pljevlja”. Posebnu čar cijelom pogledu daje i krivi bor koji se nalazi na samoj litici.

Nadamo se da smo vam dali ideje i olakšali planiranje odmora! Crna Gora je mala zemlja, ali to ima svojih prednosti u jednom danu kupati se u moru i udisati svjež planinski vazduh pravi je blagoslov!

D.P