Foto: arhiva

Prema procjenama MMF-a, trenutno oko 100 zemalja razmatra projekte CBDC, navodi se u novoj studiji Fonda u kojoj su izloženi primjeri šest zemalja, među kojima su i Kina, Švedska i Bahami, u kojima je digitalni novac već u opticaju, ili je u naprednoj fazi testiranja, javlja Reuters.

Georgieva je, predstavljajući izvještaj, rekla da kao glavni zaključak iz početnih iskustava proističe to da treba naučiti lekcije, prenosi Tanjug.

Ako su CBDC dizajnirane promišljeno, one bi, kako je navela, potencijalno mogle da obezbijede veću finansijsku optornost, da olakšaju ljudima pristup uslugama bankarskog tipa i da smanje troškove opticaja novca.

Digitalne valute centralnih banaka bi, takođe, trebalo da budu bezbjednije u odnosu na kripto sredstva, koja nemaju zaleđinu i koja su inherentno volatilna, kao i u odnosu na bolje regulisane stable coin-e, koji su generalno povezani sa nekom fijat valutom, odnosno valutom koja nije podržana nekom fizičkom robom poput zlata ili srebra, već iza nje stoji država.

Georgieva je objasnila da nijedan model CBCD ne odgovara svima, ističući da je prilikom modelovanja nacionalne digitalne valute najvažnije razmatranja finansijske stabilnosti i privatnosti, pri čemu treba napraviti balans između razvoja dizajna, s jedne strane, i politike, s druge strane.

"Ovo su tek počeci digitalnih valuta centralnih banaka i ne znamo koliko će daleko i koliko će brzo to ići", zaključila je Georgieva.