Od toga, kako su kazali, 3.338 pritužbi podnijeto je zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama, a 143 Ministarstvu.

Prigovori zaštitnicima u zdravstvenim ustanovama najvećim dijelom odnosili su se na organizaciju rada zdravstvenih službi, dužinu čekanja na zdravstvene usluge, kvalitet zdravstvenih usluga, postupke zdravstvenih radnika ili saradnika i ostalo, dok se od ukupno 143 prigovora resornom ministarstvu 87 odnosilo na kvalitet zdravstvene usluge, 20 na vrijeme čekanja na zdravstvenu uslugu, 21 na ostalo, 14 na postupak zdravstvenog radnika ili saradnika i jedan na organizaciju zdravstvene službe.

“Najveći broj prigovora odnosio se na Klinički centar Crne Gore, čak 1.931, i Dom Zdravlja Podgorica, 1.138, koji i pružaju najveći broj usluga na godišnjem nivou, pa proporcionalno tome imamo i najveći broj prigovora”, objasnili su iz Ministarstva Dnevnim novinama.

U domovima zdravlja Mojkovac i Rožaje, Specijalnoj bolnici za plućne bolesti Brezovik i Zavodu za transfuziju krvi, kako ističu, od 1. januara do 20. decembra 2019. godine nije bilo pritužbi građana.

“Po zahtjevima i pritužbama pacijenata, a u svakodnevnoj komunikaciji sa institucijama, Ministarstvo zdravlja odmah reaguje. Zdravstvene ustanove pisano po zahtjevu Ministarstva zdravlja ili pacijenta nakon utvrđivanja svih okolnosti za pojedinačne slučajeve, informišu Ministarstvo zdravlja o ishodu i preduzetim radnjama. Nakon toga Ministarstvo zdravlja o tome obavještava pacijenta koji je podnio prigovor, pojasnili su iz Ministarstva.

Najveći broj pritužbi građani, kako su rekli, iznesu putem telefona i najveći dio se na dnevnoj osnovi rješava.

“U pet slučaja Ministarstvo zdravlja je uputilo urgenciju zdravstvenim ustanovama, jer nijesu u roku odgovorile na traženi zahtjev pacijenta, odnosno Ministarstva zdravlja. U tri slučaja Ministarstvo zdravlja je, na osnovu pritužbi građana, pokrenulo postupak vanredne eksterne kontrole kvaliteta stručnog rada, a u jednom slučaju direktor zdravstvene ustanove pokrenuo je disciplinski postupak protiv ljekara, kazali su iz Ministarstva.

U 11 slučajeva, dodaju, Ministarstvo zdravlja je uputilo zdravstvenim ustanovama da se izjasne Komisiji za kontrolu kvaliteta na pritužbe građana i dva akta Upravi za inspekcijske poslove da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti.

“Podnošenje prigovora pokazuje da su pacijenti sve više upoznati sa sopstvenim pravima kroz institut Zaštitnika prava pacijenata, kao i da se povećava povjerenje u institucije sistema da će se prema njihovoj primjedbi/žalbi/prigovoru odnijeti blagovremeno i adekvatno, jer je to jedan od načina da rješavamo probleme i podižemo kvalitet usluga”, smatraju u Ministarstvu i apeluju na pacijente da iznose svoje stavove i eventualne probleme sa kojima se suočavaju u zdravstvenim ustanovama, “kako bismo manjkavosti u sistemu otklanjali, a sistem učinili bezbjednijim, efikasnijim i dostupnijim”.

Rezultati takvog fokusiranog, sistematičnog pristupa su, ističu, izuzetni: 83 odsto specijalističkih pregleda u opštim bolnicama se može obaviti u sljedećih mjesec dana, dok je taj procenat u Kliničkom centru 61.

“U Opštoj bolnici Berane taj procenat je čak 98 odsto. Jedan od najsenzitivnijih indikatora kvaliteta su prigovori pacijenata na dužinu čekanja na specijalističke preglede koji je u posljednjem kvartalu 2019. godine pao za 70 odsto u Kliničkom centru, a u opštim bolnicama u odnosu na drugi kvartal iste godine, posljednji period prije implementacije Jedinstvene platforme za elektronsko zakazivanje”, smatraju u Ministarstvu zdravlja.