Ilustracija, Foto: Pixabay

Ona je govorila o tome što budući prvaci imaju sve informacije koje su im potrebne u njihovom uzrastu, i više od toga, ali nemaju sposobnost komunikacije, ni kombinatorike.

“Nažalost, svi odgovori koje mališani dobijaju u današnjem svijetu su u gotovom obliku, kod njih ne postoji traganje za rješenjem, putem čitanja knjiga, razgovora sa roditeljima ili gledanjem obrazovnih emisija, što su djeca nekada radila”, kazala je Stankov za Novu S.

Takođe, kako je rekla, većina djece ne dobija odgovore od svojih roditelja, jer oni su stalno zauzeti.

“Cjelokupna ljudska populacija se promijenila sa tehnološkom erom, pa su tako i prvaci, što je očekivano. Ipak, kada bi rad sa djecom kod kuće bio kao nekada sve bi bilo mnogo bolje i zdravije. Djeca kad dođu kući više ne razgovaraju sa roditeljima, od njih ne dobijaju odgovore, već isključivo od trećeg lica, a to su mediji, igrice, a najviše internet”, istakla je Stankov.

Kako je navela, tako se njihova sposobnost verbalne komunikacije, odnosno govora smanjuje i djeca u socijalnom smislu zaostaju.

“Dok im je glava prepuna raznih informacija, koje smo mi dobijali tek u kasnijem uzrastu”, objašnjava Stankov.

Testovi za upis u prvi razred “tipa jedan” nijesu mijenjani posljednjih 29 godina, dok se beogradska revizija Bine-Simonove skale duže od tri decenije koristi pri upisu u školu.

Međutim, budući prvaci su se promijenili, a njihovi rezultati pokazuju da su daleko informisaniji u odnosu na prethodne generacije, ali da im je govor nedovoljno razvijen, kao i grafo-motorika, a prisutno je i potpuno odsustvo pažnje i koncentracije.

Izvor: RTCG