22-06-2014

Šta se dešava sa kožom kad izgorimo na suncu?

Prije nego što počnete da se "pečete" na suncu, pročitajte šta se dešava sa kožom kada izgorimo i kako da to spriječite ili zaliječite.

Šta se dešava sa kožom kad izgorimo na suncu? | Radio Televizija Budva

Na koji način koža tamni

Kada je izložena sunčevoj svjetlosti, koža proizvodi melanin, koji je zadužen za izgled tamnijeg tena. Uloga melanina je da zaštiti DNK ćelije od UV oštećenja. Koža zapravo, prilikom sunčanja, pravi tamne pigmente ispod površinskog sloja ćelija, što rezultira tamnijim tenom i dramatično ubrzava proces starenja, upozoravaju stručnjaci.

Izloženost suncu takođe signalizuje tijelu da proizvodi više ćelija, čime se povećava sposobnost kože da apsorbuje UV zrake. Vjerovatno ste primijetili i da kada se sunčate, koža već nakon nekoliko trenutaka postane masnija nego inače – razlog za to nije samo toplota, već koža na taj način pokušava da spriječi dehidrataciju površinskog sloja.

UVA zračenje

Ovi zraci izazivaju oksidativni stres, što dovodi do toga da melanin brže stvara tamne pigmente. Zbog toga vrlo brzo imate tamniji ten, koji stručnjaci nazivaju kozmetičkim, jer će potrajati tek nekoliko sati ili dana, u zavisnosti od vaše boje kože. S obzirom na to da prilikom UVA zračenja ne dolazi do povećanja proizvodnje melanina, to znači da koža tada nije zaštićena od UVB zraka, kao ni od opekotina od sunca.

"Dublji" ten

Dublji ten, odnosno tamnjenje kože ispod površinskog sloja, izazvano je UVB zracima. Izloženost ovim zracima dovodi do povećanja proizvodnje melanina, kao reakcije tijela na direktno foto-oštećenje izazvano UV zračenjem. U ovom slučaju, koža neće odmah da potamni, ali će tamniji ten doći do izražaja u narednih 72 sata.

Ten potamnio na ovaj način biće duže postojan nego onaj dobijen oksidacijom postojećeg melanina (kod UVA zračenja), a takođe i štiti kožu od opekotina i drugih oštećenja mnogo bolje od "kozmetičkih" rješenja za taman ten. Ipak, da bi koža potamnila usljed izlaganja UV zracima, prije toga mora doći do foto-oštećenja DNK, što znači da se na taj način ozbiljno oštećuje i koža.

Jedini način da spriječite ovakva oštećenja je da koristite kreme za sunčanje sa visokim zaštitinim faktorom, koje sadrže i antiinflamatorne supstance, antioksidante i oslobađaju vitamine kada je koža izložena suncu.

Opekotine od sunca

Opekotine od sunca nastaju kao odgovor kože na ekstremnu izloženost UV zracima i signal su za oštećenje kože. Lice, vrat i torzo su dva do četiri puta osjetljiviji na zračenje od drugih dijelova tijela, pa ih zato češće mažite kremom za sunčanje.

Crvena koža - upozorenje

Prvi signal da je došlo do ozbiljnog oštećenja kože je crvenilo, objašnjavaju dermatolozi. Opekotine će biti najcrvenije u periodu između osam i 12 sati nakon izlaganja suncu i to je inflamatorna reakcija tijela na zračenje, ali i posljedica proširenja krvnih sudova od toplote. Takođe, to je i znak za uzbunu, odnosno signal da bi trebalo manje da se izlažete suncu.

Braon koža - oštećenje

Nakon crvenila, koža će postati braon zbog dehidratacije, zbog ćega ćete osjećati kao da ja zategnuta. Ćelije će se zgusnuti i početi da proizvode pigment melanin, pokušavajući da na taj način spriječe UV zrake da prodru dublje ispod kože i oštete DNK ćelije. Kada je koža izložena visokom UV zračenju, može doći do hipopigmentacije ili hiperpigmentacije, odnosno do pojave tamnih ili svijetlih fleka na koži.

Organizam se može izboriti protiv manjih kožnih oštećenja nastalih usljed izloženosti suncu, ali usljed ekstremne izloženosti, može doći do oštećenja DNK i obolijevanja od raka kože.

Zašto se koža peruta kada izgorimo

Na ovaj način tijelo se oslobađa oštećenih ćelija, koje bi u nekom trenutku mogle da postanu kancerogene. Dakle, ćelije imaju sopstveni mehanizam "prečišćavanja", zbog čega može doći do toga da se velike površine kože perutaju, ali će ih uskoro zamijeniti nove, zdrave ćelije.

Kako se zaštititi

Ukoliko je to moguće, pokušajte da se ne izlažete suncu onda kada je zračenje najjače – između 12 i 16 sati. Pijte dosta vode, kako biste spriječili dehidrataciju, a ukoliko primijetite bilo kakva oštećenja na koži, javite se ljekaru.

Takođe, izbjegavajte masne kreme koje otežavaju koži da "diše" i da se hladi. Umjesto toga, koristite gelove. Kreme sa algama i hijaluronskom kisjelinom pomažu rehidrataciju kože, savjetuju stručnjaci.