14-02-2016

U Crnoj Gori puši 31 odsto stanovništva

Prema posljednjim istraživanjima u Crnoj Gori puši 31 odsto stanovništva, što je skoro 11 odsto manje nego 2004. godine, kada je donijet Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda. Iako saglasni da je dobro što ga imamo, primjenom zakona sagovornici Vikend novina nijesu zadovoljni. Problem, između ostalog, vide u manjku inspektora.

U Crnoj Gori puši 31 odsto stanovništva | Radio Televizija Budva

U Crnoj Gori, prema istraživanju Living Standards Measurement Surveya (LSMS, vrsti Nacionalna zdravstvena anketa stanovništva Crne Gore) iz 2012. godine, kako je kazala Vikend novinama nacionalna koordinatorka za kontrolu duvana prof. dr Agima Ljaljević, duvanske proizvode konzumira 31 odsto populacije.

"Prevalenca pušenja je viša među muškarcima nego ženama. Više od petine odraslih osoba, 22 odsto, puši svakodnevno i među njima je više muškaraca. Pušači su najčešće uzrasta od 35 do 64 godine", rekla je Ljaljević.

Prema Globalnom istraživanju o potrošnji duvana među mladima GYTS, koje je, kako je rekla, rađeno 2014. godine, ukupno 6,9 odsto omladine konzumira duvanske proizvode, od čega 10,8 odsto dječaka i 2,8 odsto djevojčica starosti od 15 godina puši cigarete.

U odnosu na ranija istraživanja, broj pušača među odraslima se smanjio.

"Prema istom LSMS istraživanju, 2004. je bilo 41,9 odsto pušača, a 2008. godine 32,8 odsto. Prema istom GYTS istraživanju, među dječacima 15-godišnjacima se zapaža trend povećanja konzumenata duvanskih proizvoda, jer ih je 2008. godine bilo oko pet odsto, dok je među djevojčicama, iste starosti, smanjena prevalenca pušenja", pojasnila je Ljaljević.

U Crnoj Gori, kaže, pušenje je manje rasprostranjeno nego u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji, ali više nego u Hrvatskoj i Sloveniji, dok je znatno više nego u zemljama gdje je kontrola duvana započela mnogo ranije kao što su Finska, Kanada, Norveška i druge zemlje.

"Zadovoljni smo implementacijom pojedinih članova Zakona, kao što je zabrana reklamiranja, posebno na javnim dešavanjima, promocija duvanskih proizvoda, obilježavanja paklica cigareta upozorenjima o štetnosti upotrebe duvana (slikovna i tekstualna), ali ne i u dijelu koji se odnosi na ograničavanje upotrebe duvanskih proizvoda", istakla je Ljaljević.

Zabrana upotrebe duvanskih proizvoda na javnim mjestima se ne poštuje, ali, kako je objasnila, to i nije kršenje, jer je taj član Zakona amadmanima odložen za implementaciju.

Manjak inspektora

Kao razlog loše primjene Zakona Ljaljević navodi nedovoljnu kontrolu implementacije koja je u najvećoj mjeri uzrokovana nedostatkom inspektora, zbog čega se, kako kaže, ne može dosljedno sprovoditi kaznena politika nepoštovanja propisa u oblasti kontrole upotrebe duvanskih proizvoda.

"Osim toga, još uvijek je nedovoljna promocija nepušenja i edukacija o posljedicama konzumiranja duvanskih proizvoda, čime bi se uticalo na modifikaciju ponašanja pušača. Vrlo je važno da se , postojeći servisi za odvikavanje od pušenja unaprijede, a pružaoci usluga adekvatno osposobe za pružanje usluga", rekla je Ljaljević i dodala da očekuje da će još biti izmjena u Zakonu o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda, kako bi se sveobuhvatnije i dosljednije implementirao u praksi.

Iako nije dobar, smatra sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka Domagoj Žarković, dobro je što Zakon postoji, kakav god da je, i što ga imamo od 2. avgusta 2004. godine.

“Zakon nije od početka dobar. Mijenjan je i dopunjavan već treći put (1.7.2011, 23.9.2011. i 15.1.2016), što i nije loše, jer nije Sveto pismo pa da bude trajan", ocijenio je Žarković.

Uprkos Zakonu, ističe, loše je što na kutijama duvanskih proizvoda podaci su samo na crnogorskom jeziku, iako su prema Ustavu u Crnoj Gori u službenoj upotrebi i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.

Zatim, pušenje se do sada nije moglo ograničiti ni u zatvorenim prostorima, a prema ovom zakonu, ističe Žarković, pod javnim prostorom se podrazumijeva i otvoreni ograđeni dvorišni prostor vaspitno-obrazovnih i zdravstvenih ustanova i otvoreni ograđeni prostor na kome se vrše javna snimanja i emitovanja programa bilo koje vrste i održavaju kulturne i zabavne priredbe.

“Zakon zabranjuje prodaju duvanskih proizvoda licima mlađim od 18 godina života, ali se to u praksi ne poštuje. Broj inspektora je mali, a i oni, koliko ih je, ne obavljaju zadati posao nadzora po Zakonu", kazao je Žarković i dodao da su problematične i kazne za fizička lica.

Naime, kako tvrdi, ni one od 25 ili 30 eura nijesu bile ranije naplative, a sad se uvodi i kazna do 1.000 eura za fizička lica, što je nenaplativo!

Redovne kontrole

U Crnoj Gori, rečeno je Vikend novinama iz Uprave za inspekcijske poslove, nadzor nad prometom duvanskih proizvoda obavlja se kontinuirano, a kontrolama su obuhvaćeni maloprodajni objekti, veleprodajna skladišta, kao i druga prodajna mjesta, odnosno štandovi/tezge, pijačni i vanpijačni prostori.

“Kada je u pitanju nepoštovanje odredbi Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, statistički podaci iz nadzora pokazuju tedenciju pada u odnosu na prethodne godine", kazali su iz UIP.

Prema procjeni rizika, izvršenoj na osnovu rezultata ostvarenih u dosadašnjim nadzorima, dodaju, prisustvo ilegalne prodaje cigareta najrasprostranjenije je, kazali su iz UIP, na području graničnih opština (Bar, Berane, Rožaje, Pljevlja), kao i opština centralnog i južnog regiona (Podgorica, Nikšić i Budva), gdje se ta pojava ispoljava kroz neovlašćen promet koji vrše fizička lica i to najviše na lokalitetima pijačnih i drugih frekventnih prostora.

“Privremeno oduzeta roba se skladišti dok se ne obezbijede uslovi za njeno uništenje", rekli su iz UIP.