14-05-2021

Vlada utvrdila Predlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama

Vlada je utvrdila Predlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama, kojim su planirane izmjene akcizne politike od 1. jula ove godine.

Vlada utvrdila Predlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama | Radio Televizija Budva

Foto: Vlada

Iz Vlade je saopšteno da su izmjene akcizne politike planirane u cilju suzbijanja negativnih efekata koje upotreba duvanskih proizvoda, alkoholnih pića i proizvoda sa dodatkom šećera ima na zdravlje građana, zbog potrebe uslaglašavanja visine akcize na cigarete sa zahtjevima direktive Evropske unije (EU) i potrebe za povećanjem prihoda budžeta.

Iz Vlade su kazali da će se predloženim zakonskim rješenjem, osim akciza na cigarete, izvršiti redefinisanje i visine akcize na ostale duvanske proizvode, tako da se predlaže povećanje visine akcize sa 45 EUR na 55 EUR po kilogramu (kg) za fino rezani duvan.

“Za drugi duvan za pušenje se predlaže povećanje sa 25 EUR na 35 EUR po kg, dok se za akcizu na nesagorijevajući duvan, koja se plaća po kilogramu neto mase, predlaže povećanje na 70 odsto minimalne akcize”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je predloženim zakonom planirano povećanje akcize na gazirana pića sa dodatkom šećera, ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju sa 25 EUR na 35 EUR po hektolitru i uvođenje nove vrste akciznog proizvoda, akcize na proizvode od šećera, kakao i sladoled koja bi se plaćala u iznosu od 0,6 EUR po kg.

Iz Vlade su rekli da je planirano povećanje visine akcize na pivo, koja bi se plaćala u iznosu od sedam EUR po zapreminskom sadržaju alkohola na hektolitar piva (umjesto pet EUR kako je to predviđeno važećim zakonskim rješenjem).

Planirano je, kako su kazali, i povećanje akcize na pjenušava vina sa postojećih 35 EUR na 40 EUR po hektolitru, akcize na ostala pjenušava fermentisana pića sa 35 EUR na 40 EUR po hektolitru i uvođenje akcize na ostala nepjenušava fermentisana pića od 35 EUR po hektolitru.

Navodi se da se tim zakonom predlaže da naftni derivati i biogoriva koji se stavljaju u slobodan promet u Crnoj Gori moraju biti obilježeni u skladu sa propisom kojim se uređuje oblast energetike.

Iz Vlade su rekli da će se na taj način omogućiti suzbijanje nelegalnog prometa naftnih derivate, kao i povećanje budžetskih prihoda po osnovu akciza na mineralna ulja.

Kako su naveli, povećanjem akcize na duvan i duvanske proizvode i uvođenjem novog akciznog proizvoda došlo bi do povećanja prihoda budžeta koji se procjenjuje na nivou od oko 16,8 miliona EUR.

“Ukupni godišnji fiskalni efekat po osnovu povećanja visine akciza na gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju, procjenjuje se na nivou od oko četiri miliona EUR”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je povećanjem akcize na alkohol i alkoholna pića projektovan ukupni godišnji fiskalni efekat na nivou od oko 4,2 miliona EUR, dok bi fiskalni efekat od uvođenja akcize na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, iznosio oko 6,2 miliona EUR.

Vlada je na sjednici, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, utvrdila Predlog izmjena i dopuna Zakona o poreskoj administraciji.

“Imajući u vidu da je oporezivanje imovine čije se porijeklo ne može dokazati zakonitim prihodima jedan od efikasnih alata u borbi protiv korupcije i izbjegavanja plaćanja poreza, predloženim izmjenama obezbjeđuje se pravni osnov za oporezivanje prihoda koje je poreski obveznik ili drugo lice ostvarilo po osnovu sticanja imovine, a taj prihod nije prijavio poreskom organu, odnosno nije ga uključio u osnovicu za obračun poreza”, kaže se u saopštenju.

To će, kako se navodi, doprinijeti jačanju poreske discipline i povećanju budžetskih prihoda.

Iz Vlade su kazali da će u skladu sa predloženim izmjenama, finansijske institucije u Crnoj Gori biti dužne da identifikuju račune koje posjeduju ili kontrolišu rezidenti države članice EU ili druge države.

Kako su naveli, one će biti dužne da prikupljaju informacije o stanju, izvršenim transakcijama sa tih računa i ostvarenim prihodima tih lica po osnovu određenih vrsta dohotka i kapitala i te informacije da dostave poreskom organu radi razmjene informacija sa nadležnim organima drugih država.

“Pravna lica, rezidenti Crne Gore, koji su članovi grupe povezanih lica, a koja obavljaju djelatnost u drugoj državi, biće dužna da poreskom organu, radi razmjene informacija sa nadležnim organima drugih država, dostavljaju podatke o djelatnostima, ostvarenim prihodima i plaćenom porezu na dobit u drugoj državi, za svakog člana grupe povezanih lica”, kaže se u saopštenju.

Iz Vlade su kazali da se predlogom zakona vrši usklađivanje važećeg Zakona sa direktivama EU u dijelu administrativne saradnje u razmjeni informacija u oblasti oporezivanja.

Time se, kako su rekli, stvara pravni okvir za razvoj sistema razmjene informacija između nadležnih organa, koji će doprinijeti jačanju nacionalnih poreskih sistema i poboljšanju naplate poreza.

Vlada je utvrdila Predlog dopuna Zakona o finansiranju lokalne samouprave kojim će se važeća zakonska rješenja usaglasiti sa sa izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, u cilju implementacije opredjeljenja Vlade da sredstva po osnovu neprijavljenog prihoda u cjelini budu prihod budžeta.

Vlada je utvrdila Predlog izmjena i dopuna Zakona o patentima s izvještajem sa javne rasprave.

Navodi se da se, imajući u vidu planiranu ratifikaciju konvencije o evropskom patentu i činjenicu da je Zakon o potvrđivanju sporazuma između Vlade i Evropske patentne organizacije o proširenju evropskih patenata predstavljao prelaznu fazu ka budućoj ratifikaciji konvencije, javila potreba za izmjenama Zakona o patentima.

Iz Vlade su kazali da se izmjenama jasno definišu odredbe neophodne za adekvatnu primjenu konvencije o evropskom patent.

Izmjenama se, kako su rekli, ujedno i nedvosmisleno uređuju pitanja vezana za okončanje postupaka pokrenutih na osnovu i u vezi sa Sporazumom o proširenju.

“Shodno sporazumu o proširenju, dejstvo u Crnoj Gori imaju prijave evropskog patenta podnijete i evropski patenti registrovani kod Evropskog patentnog zavoda u skladu sa odredbama konvencije o evropskom patent”, kaže se u saopštenju.

Na taj način, kako se navodi, omogućeno je da Crna Gora i prije ratifikacije konvencije o evropskom patentu i sticanja formalnog članstva u Evropskoj patentnoj organizaciji, osjeti benefite te konvencije.

Iz Vlade su naveli da se odredbama tog zakona, zajedno sa odredbama konvencije, omogućava zaštita domaćih pronalazača u državama članicama konvencije i pronalazača iz država članica konvencije u Crnoj Gori.

Kako su dodali, ratifikacijom konvencije, na kojoj insistira i EU u procesu pristupanja, Crna Gora će dobiti status punopravnog člana u Evropskoj patentoj organizaciji, sa pravom glasa.

Vlada je utvrdila i Predlog zakona o potvrđivanju konvencije o priznavanju evropskih patenata (konvencija o evropskom patentu) od 5. oktobra 1973. godine, sa izmjenama člana 63 Konvencije o evropskom patentu od 17. decembra 1991. i izmjenama od 29. novembra 2000.

U skladu sa ovlašćenjem propisanim Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, Vlada je donijela uredbu o odlaganju naplate carine i poreza na dodatu vrijednost nastalih prilikom uvoza proizvoda.

Njom se, kako se navodi, utvrđuje mogućnost odložene naplate carinskog duga (carine i PDV-a) koji dospijeva za naplatu u aprilu, maju i junu ove godine carinskim dužnicima koji usljed epidemije COVID 19 imaju problem redovnog servisiranja svojih obaveza, ili njihovo poslovanje na bilo koji način može biti ugroženo.

Iz Vlade su kazali da je omogućeno odlaganje plaćanja carinskog duga od 60 dana od dana prihvatanja carinske deklaracije.

Takođe, kako je saopšteno, propisano je da je treće lice dužno da obezbijedi bankarsku garanciju, ukoliko je preuzelo obavezu da umjesto dužnika plati carinski dug.

Vlada je donijela Odluku o dodjeli ugovora o obavezi pružanja usluga prevoza putnika od javnog interesa za april ove godine.

Ugovor se dodjeljuje kompaniji Željeznički prevoz, kao jedinom registrovanom prevozniku za željeznički prevoz putnika, na period od mjesec (od 1. do 30. aprila ove godine), a naknada za pokrivanje dijela troškova nastalih u vezi sa pružanjem ugovorene usluge iznosi 525.340 EUR.

Navodi se da je utvrđen program izgradnje, održavanja, rekonstrukcije i modernizacije željezničke infrastrukture za april ove godine (tekuće održavanje).

Programom su, kako je saopšteno, odobrena sredstva planirana za prioritetne radove tekućeg održavanja građevinske i elektrotehničke infrastrukture i finansiranje upravljanja i regulisanja saobraćaja u ukupnom iznosu od 520 hiljada EUR.

Vlada je usvojila informaciju o pokrenutim postupcima za reviziju i prestanak važenja integrisane dozvole za Termoelektranu (TE) Pljevlja od strane Agencije za zaštitu prirode i životne sredine.

U informaciji se ističe da se usljed više sile, odnosno okolnosti koje su se pojavile nakon izdavanja integrisane dozvole i pokretanja postupaka javnih nabavki, koje su izazvane pandemijom koronavirusa, nije moglo ranije pristupiti početku izvođenja radova na ekološkoj rekonstrukciji TE.

Konstatovano je da je Elektroprivreda, u skladu sa preuzetim međunarodnim obavezama, legislativom Energetske zajednice (EZ) i EU, relevantnim unutrašnjim propisima i izdatom integrisanom dozvolom, blagovremeno pokrenula odgovarajuće postupke javnih nabavki, odnosno da je navedena procedura pokrenuta i sprovedena prije nastupanja više sile izazvane širenjem koronavirusa, koja se nije mogla predvidjeti, izbjeći niti otkloniti.

“Imajući u vidu postojeću zakonsku zabranu puštanja u pogon TE Pljevlja nakon završetka remonta, kako je nesporno potrošeno predviđenih 20 hiljada radnih sati, eventualna obustava postupka revizije integrisane dozvole i odluka o prestanku njenog važenja imala bi za posljedicu zabranu rada, odnosno puštanja u pogon TE Pljevlja počev od 1. juna ove godine nakon završenog remonta”, kaže se u saopštenju.

Tim povodom, Vlada je ocijenila da je do završetka započetih postupaka pregovora Ministarstva kapitalnih investicija sa EZ kao prethodnim pravnim pitanjem, potrebno prekinuti sve započete postupke za prestanak važenja i reviziju integrisane dozvole, zbog nesagledive štete po energetski sektor i državu Crnu Goru.

Usvojena je informacija o pokretanju aktivnosti na izgradnji solarne elektrane na lokalitetu Velje Brdo.

U informaciji se naglašava da je Ministarstvo kapitalnih investiicja, putem direktne komunikacije sa potencijalnim invetitorima prepoznalo pojačano interesovanje investitora za izgradnju objekata koji koriste obnovljive izvore energije, a za čiju realizaciju se ne ostvaruje pravo na podsticajnu cijenu za proizvedenu električnu energiju.

U tom kontekstu, kako se navodi, iskazano je značajno interesovanje za izgradnju solarne elektrane na zemljištvu na lokalitetu Velje Brdo u Podgorici.

“Imajući u vidu opredjeljenje za razvoj energetskog sektora baziranog na izgradnji novih proizvodnih kapaciteta koji kao resurs koriste obnovljive izvore, u cilju smanjenja uvoza električne energije, povećanja sigurnosti snabdjevanja i smanjenja emisije efekata staklene bašte, Vlada je zadužila Ministarstvo kapitalnih investiicja da formira komisiju”, kaže se u saopštenju.

Iz Vlade su rekli da će njen osnovni zadatak biti da sačini tendersku dokumentaciju kojom bi se uredili svi uslovi i neophodni koraci u cilju izgradnje solarne elektrane na lokalitetu Velje Brdo.

“Nakon što Vlada prihvati tendersku dokumentaciju, Ministarstvo će raspisati javni poziv, po kojem bi sprovela tenderski postupak za izbor investitora”, kaže se u saopštenju-

Vlada je usvojila informaciju u vezi rješenja Agencije za zaštitu konkurencije o neusklađenosti Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Montenegro Airlinesa sa Zakonom o kontroli državne pomoći.

“S tim uvezi, zaduženo je Ministarstvo kapitalnih investicija da pripremi tekst Predloga zakona o prestanku važenja navedenog Zakona”, kaže se u saopštenju.

Mina