Agencija riješila 1.507 sporova: Manjak radne snage tjera poslodavce na dogovor
Agencija za mirno rješavanje radnih sporova primila je 1.693 nova predloga u 2025. godini, a u radu je ukupno bilo 1.763 predmeta, od kojih je riješeno 1.507 ili 85,48 odsto.
Najčešći sporovi odnosili su se na neuplaćene doprinose za socijalno osiguranje i manje isplaćene zarade, dok je učešće privatnog i javnog sektora u ukupnoj statistici gotovo izjednačeno. Istovremeno, kako kaže za portal Bankar direktorica Enesa Rastoder, bilježi se veća spremnost poslodavaca da pristupe mirenju, dijelom i zbog sve izraženijeg nedostatka kvalifikovane radne snage i potrebe da zadrže zaposlene.
Najveći dio predmeta u prošloj godini Agencija za mirno rješavanje sporova okončala je donošenjem rješenja o obustavi postupka, dok je manji, ali značajan dio završen zaključenjem sporazuma između strana, kažu u Agenciji za mirno rješavanje radnih sprova. Ističu i da struktura završenih predmeta ukazuje na to da postupak mirnog rješavanja radnih sporova u određenom broju slučajeva ne dovodi do sporazumnog rješenja, što predstavlja stalni izazov u ostvarivanju ciljeva mirenja.
“Istovremeno, ostvareni broj zaključenih sporazuma potvrđuje značaj i opravdanost primjene instituta mirnog rješavanja radnih sporova, uz potrebu daljeg unapređenja uslova i prakse za njegovo efikasnije sprovođenje”, kazala je direktorica Agencije za mirno rješavanje radnih sporova Enesa Rastoder.
Dodaje i da je nakon rekordnog broja predmeta 2024. godine kada je u radu bilo 16.246 pokrenutih individualnih radnih sporova, prošle godibe došlo do stabilizacije pokretanja postupaka iz rada i po osnovu rada.
“Naime, pred Agencijom je u periodu od 01.01.2025.godine do 31.12.2025. godine, podnijeto je 1.693 pojedinačnih predloga, za preko 3000 lica. Iz prethodne godine prenijeto je u rad još 556 predmeta. Nakon spajanja postupka, zbog ekonomičnosti I vođenja jedinstvenog postupka sa istim činjeničnim i pravnim osnovom i istom drugom stranom u sporu, formirali smo ukupno za rad u 2025. godini 1.763 predmeta”, navela je ona.
Tokom 2025. godine Agencija je uspješno okončala 1.507 predmeta, što predstavlja 85,48 odsto. Od tog broja, 209 postupaka obustavljeno je ili odbijeno iz procesnih razloga. Miritelji su postigli 485 sporazuma između strana, dok je u 813 slučajeva donijeto rješenje o obustavi postupka.
“Nezavršenih predmeta je ostalo 256. Predmeti koji su ostali nezavršeni u izvještajnom periodu se u 80 % predmeta odnose na predmete kojima je predmet spora neuplaćeni doprinosi za socijalno osiguranje, imajući u vidu da je procedura u ovim sporovima znatno duža, zbog potrebe usaglašavanja perioda obračuna poreza i doprinosa, prijava i odjava sa osiguranja lica koja su ostvarila pravo na penziju, sa podacima evidentiranim u sistemu Poreske uprave. Ostali broj nezavršenih predmeta su predmeti koji su podnešeni u drugoj polovini decembra 2025. godine”, kazala je Rastoder.
Podaci za 2025. godinu pokazuju da je učešće privatnog i javnog sektora u ukupnom broju sporova gotovo izjednačeno.
U poređenju s ranijim godinama, primjetan je pad broja radnih sporova u javnom sektoru, što, kako kaže, ukazuje na promjenu dosadašnjeg trenda i postepeno smanjenje njegovog udjela u ukupnoj statistici.
“I 2025. godinu su obilježili sporovi zbog neuplaćenih poreza i doprinosa za lica koja treba da ostvare parvo na penziju. Zatim, radi se o naknadi štete u sporovima zbog isplaćene manje zarade, neisplaćenih godišnjih odmora za lica kojima je prestao radni odnos, zatim neisplaćenih prekovremenih i noćnih sati rada, otpremnina prilikom odlaska u penziju, prestanka radnog odnosa, izmjena aneksa ugovora o radu, disciplinske odgovornosti, mobinga”, ističe ona.
Dodaje i da je primjetna veća spremnost poslodavaca da pristupe procesu mirenja i podsjeća Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova upućuje strane u sporu na obaveznost vođenja postupka mirnog rješavanja radnih sporova, izuzev kod sporova koji za predmet spora imaju prestanak radnog odnosa ili u skladu sa novim izmjenama u zakonu I sporova koje se odnose na izmjene ugovora o radu.
Poslodavci sve spremniji na kompromis
Veća spremnost poslodavaca da pristupe mirenju, kako kaže, može se objasniti iz više uglova. Sve više se vodi računa o organizacionoj klimi, jer je jasno da samo motivisani i zadovoljni zaposleni mogu ostvariti bolje rezultate.
“Stanje na tržištu rada pokazuje da nemamo ili ćemo u budućem periodu imati nedostatak kvalifikovane radne snage i moramo na bolji način da poštujemo prava zaposlenih , kako bi zadržali zaposlene sa neophodnim znanjima, vještinama i kompetencijama”, ističe Rastoder i dodaje da i sami zaposleni postaju svjesniji važnosti poštovanja radnih obaveza, jer mirno rješavanje sporova omogućava da se eventualni nesporazumi riješe diskretno, bez izlaganja javnosti, čime se čuvaju međuljudski odnosi i stabilnost unutar organizacije.
Postupak mirenja po pravilu traje 30 dana, od dana zaduživanja predmeta miritelja od strane Agencije. Međutim nekada se taj rok produži i postupak traje duže, iz razloga održavanja više rasprava, u cilju postizanja dogovora.
“U toku 2025. godine smo dogovorili sa miriteljima da imaju razumijevanja kada se radi o podnosiocima predloga za lica kojima nijesu izmireni doprinosi za socijalno osiguranje, a trebali bi da ostvare pravo na penziju, jer se u tim situacijama mora voditi računa o pravilnom obračunu doprinosa, prijavama i odjavama kod Poreske uprave, i ta procedura je malo duža, a u ostalim slučajevima mora se voditi računa o efikasnosti, jer je intencija da postupak pred Agencijom bude efikasan, na koji način se I motivišu strane u sporu da će se njihov postupak završititi znatno kraće nego sudski postupak”, kazala je ona.
Nakon okončanog postupka pred Agencijom, zaposleni može u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke kojom je obustavljen postupak pokrenuti postupak pred nadležnim sudom.
“Smatramo da preventivnim aktivnostima Agencije u saradnji sa socijalnim partnerima može da se utiče na smanjenje nastajanja radnih sporova. Nakon 15 godina rada Agencije možemo reći da prepoznavanje benefita mirnog rješavanja radnih sporova ide u uzlaznom pravcu”, kazala je Rastoder.
Nedovoljno precizan zakon i sudska praksa među glavnim izazovima
Postupak mirnog rješavanja radnog spora pokreće se podnošenjem pisanog predloga Agenciji – neposredno, poštom ili elektronski, a zahtjev mogu podnijeti obje strane zajedno ili pojedinačno, pri čemu je poslodavac dužan da prihvati postupak i o osnovanosti spora se izjasni na raspravi.
Ovaj mehanizam omogućava brže i ekonomičnije rješavanje sporova u vansudskom postupku, uz jasno propisane elemente koje predlog mora sadržati, što ga čini efikasnom alternativom dugotrajnim sudskim procesima.
“U 2026 godini smo planirali da promovišemo arbitražni postupak, da predstavimo postupak udruženjima zaposlenih I poslodavaca, da ukažemo na benefite, da motivišemo strane u sporu na razvijanje socijalnog dijaloga, da ukažemo da postupak arbitraže nije strogo formalan kao sudski postupak, već da se o njihovom problemu može razgovarati u mirnoj atmosferi, bez razvijanja konflikta I da se spor može riješiti na obostrani interes strana u sporu uz očuvanje dobrih međuljudskih odnosa, a u skladu sa zakonom”, poručuje Rastoder.
Izazovi u radu ogledaju se u nedovoljno preciznim zakonskim odredbama, nepoštovanju obaveze prethodnog obraćanja poslodavcu, ustaljenoj praksi pokretanja sudskih postupaka i nedovoljno stimulativnim naknadama za miritelje i arbitre, što često dovodi do dodatnih sporova i različitih tumačenja propisa.
Zbog toga je, poručuje Rastoder, neophodno strateški unaprijediti pravni okvir i jačati institucionalnu ulogu Agencije, kako bi se vansudsko rješavanje sporova učinilo efikasnijim, doprinijelo pravnoj sigurnosti, stabilnosti radnih odnosa i jačanju socijalnog dijaloga.
(Izvor: Bankar)