29-06-2023

SDT nema uvid u istoriju vlasništva nad imovinom što otežava istragu

Specijalno državno tužilaštvo nema uvid u hronologiju upisa nepokretnosti što im otežava rad u finasijskim i krivičnim istragama, pa specijalni državni tužilac Vladimir Novović traži da se to što prije riješi. Kaže da je veliki problem i to što SDT nema automatsku razmjenu podataka sa državnim organim i apeluje da se na tome poradi. Ovo je kazao na konferenciji "Osvrt na 11 godina napretka i izazova, kako oživjeti pregovore sa EU", koju organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO).


Foto: Printscreen/RTCG

SDT je, prema njegovim riječima, pokazao samostalnost i neselektivnost i nepristrasnost u radu, ali im treba podrška i građana i institucija.

“Kad biste nas svi podržali dali biste nam podstrek u radu protiv organizovanog kriminala i korucije”, poručio je Novović.

Kao veliki nedostatak u radu istakao je što nema ujedinjene baze podataka državnih organa, niti SDT ima mogućnost da pristupi svim informacijama koje su im neophodne za rad.

“Ja sam se obratio državnim organima, ali su rekli da nemaju kapaciteta da to urade. Automatske razmjene podataka još nema. Imamo token koji nam je dala Uprava za katastar i državnu imovinu kako bismo pristupili podacima o trenutnim vlasnicima ali nemamo hronologiju upisa i istoriju nepokretnosti, ko je bio prethodni vlasnik i to nam otežava rad u finansijskim i krivičnim istagama”, pojasnio je Novović.

Rekao je da SDT ima prstup bazama podataka Uprave prihoda i carina, ali samo u dijelu koliko je koji građanin prijavio novca na carinskom prelazu i granici.

“A mi nemamo podatke o prijavljenim prihodima, automatska razmjena podataka nije primijenjena u dovoljnoj mjeri i tražimo podatke putem dopisa od organa državne uprave i to nam otežava posao”, ističe Novović.

Zadovoljan je onim što je SDT postigao od maja godine do danas.

“Ne samo to nego je nezvanični izvještaj EK potvrdio isto to, kazali su da smo na prekretnici kada je riječ o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, da smo postupali agilno u većem broju predmeta visoke korupcije”, istakao je Novović.
Rekao je da istraživanja pokazuju da toj instituciji građani sve više vjeruju.

Međutim, specijalni držani tužilac požaliio se na uslove u kojima rade. Kaže da su im resursi nedovoljni za priliv predmeta, neuslove radne prostorije i da ih to usporva pri obavljanju posla.

“Ove stvari smo vidjeli i inicirali da se Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta izmijeni. Od tada je povećan broj radnih mjesta sa 40 na 60 jer posotoji nedostatak ljudskih resursa u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Ne možemo da sprvodimo finansijske istrage sa ovim kapacitetima”, rekao je Novović.

Jedan od ciljeva SDT bio je da vrate povjerenje javnosti. Tu se, kaže Novović već ide u dobrom pravcu.

“Moraju se obezbijediti infrastrukturni prostori, imao zgradu srtaru 40 godina, neadekavatni su prilazi i ulazi nijesu bezbijedni, nemamo uslove za rad, naročto u arhivi i u pisarnici pa nam treba centar za čuvanje dokaza”, predložio je Novović.

Od gorćih problema je naveo nedovoljnu popunjenost specijalnog policijskog odjeljenja.

“Ta popunjenost je ispod 50 odsto. Imamo trenutno osam specijalnih tužilaca”, kazao je Novović.

Bivši sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković rekao je da je tokom osamdesetih godina proslog vijeka, bile nezamislivo da se uhapse sudije i tužioci zbog ovakvih optužbi kakve čujemo danas.

“To je dokaz da je sistemu potrebna ozbiljna reforma. Ako hoćete, to je danas i patriotsko pitanje. Politički akteri moraju da se uozbilje, da budu na visini zadatka, da shvate da je važno da imamo efikasne institucije. Ako američka ambasadorka mora da piše autorski tekst zašto nam je potreban funkcionalan Ustavni sud, onda to dovoljno govori. Reforma pravosuđa i čišćenje sistema je važan zadatak”, istakao je Iličković.

Ideja o vetingu dobra

Iličković je rekao da sudstvo i tužilaštvo moraju biti čisti u svakom pogledu.

“Zato je ideja o vetingu dobra, ako se pitamo kako ćemo naprijed, treba da se stekne povjerenje u sudstvo. Moramo da ispitamo imovinu sudija i tužioca ali i policije. Mora se napraviti bezbjedonosna provjera, ako smo došli do toga da dio ljudi iz tužilaštva komunicira sa kriminanim organizacijama, onda to ima osnova takođe”, naveo je Iličković.

Smatra da treba ispitai stil života određenih ljudi.

“Ali to mi sami ne možemo niti treba da uradimo to treba da rare stranci, treba angažovati strance, radi objektivnosti za takav posao”, naveo je Iličković.

Kazao je da poslanici “preskaču preko biografija određenih ljudi kao preko otirača za noge”.

“Ne možete odbaciti neke ljude koji se prijave za određene funkcije o da preko njihovih karijera preskačete kao preko otirača. Ne valja ovaj ne valja onaj. I saslušavate kandidate tako da ga provlačite kroz partijskg toplog zeca, kroz brašno, ne glasate o njemu... Ukopaćemo ovu zemlju tim pristupom”, kategoričan je Iličković.


(Portal RTCG)