1325. Asteci su osnovali svoju naseobinu Tenočtitlan, kasnije prestonicu Asteškog carstva, na mJestu gde je današnji grad Sijudad Meksiko.
1781. Engleski astronom nemačkog porekla Vilijam Heršel otkrio je sedmu planetu Sunčevog sistema, koja je kasnije nazvana Uran.
1809. Nakon neuspJeha u ratu s Rusijom i Danskom 1808, oficirskom zaverom zbačen je s prIJestola švedski kralj Gustav IV.
1848. Pod pritiskom demonstracija i pobune u Beču austrijski kancelar Klemens Meternih podnio je ostavku. Kancelar je pobjegao u Veliku Britaniju, a hiljadama gnijevnih Bečlija koje su opkolile dvor car Ferdinand I je obećao ustav.
1865. Tokom američkog građanskog rata Kongres Konfederacije, pod predsjednikom DŽefersonom Dejvisom, žestokim protivnikom ukidanja ropstva, donio je zakon kojim je robovima dozvoljeno, u zamjenu za slobodu, da budu vojnici u južnjačkoj armiji.
1881. U atentatu u Petrogradu ubijen je ruski car Alksandar II. Atentat su izvršili članovi tajnog terorističkog udruženja "Narodna volja".
1906. Umrla je Suzan Entoni, začetnica i vođa pokreta za prava žena u SAD. Napisala je "Istoriju ženskog prava glasa".
1913. Kanbera je postala glavni grad Australije.
1975. Umro je Ivo Andrić, jedan od najvećih jugoslovenskih pisaca 20. veka, čije je djelo donijelo ugled i međunarodno priznanje jugoslovenskoj književnosti. Prvi je i do sada jedini jugoslovenski književnik dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1961) ("Ex ponto", "Znakovi", "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica", "Prokleta avlija").
1990. Sovjetski parlament izglasao je uvođenje višepartijskog sistema, nakon 72-godišnjeg monopola na vlast Komunističke partije.
1995. U Beogradu je u 72. godini umro popularni pozorišni i filmski glumac Mija Aleksić.
1998. Predsednik Južne Koreje Kim Dae DŽong, koji je i sam bio zatvaran zbog političkih uverenja, donio je odluku o masovnoj amnestiji koja je obuhvatila preko pet miliona osoba, od političkih zatvorenika do pijanih vozača kojima su bile oduzete vozačke dozvole.
2002. Vlada Angole je proglasila jednostrano primirje u 27-godišnjem građanskom ratu sa pobunjenicima-pripadnicima Nacionalne Unije za nezavisnost Angole (UNITA).
2004. Umro je austrijski kardinal Franc Kenig, poznat po zaslugama u povezivanju vjera. On je godinama radio na uspostavljanju veza između Vatikana i komunističkih država.
Na njegovu inicijativu 1964. godine osnovana je Fondacija "Pro orijente", koja se bavi dijalogom između rimokatoličke i pravoslavne crkve.