31-07-2019

Dokumentarna izložba „Muzička i plesna tradicija Paštrovića u zapisima i literaturi do Drugog svjetskog rata“ u Kolašinu

Svečano otvaranje dokumentarne izložbe „Muzička i plesna tradicija Paštrovića u zapisima i literaturi do Drugog svjetskog rata“, koju su priredili doc. dr Zlata Marjanović, etnomuzikološkinja, mr Dušan Medin, arheolog i menadžer u kulturi, i Davor Sedlarević, specijalista vaspitač tradicionalnih igara, održače se u četvrtak, 1. avgusta, u JU Centar za kulturu Kolašin, sa početkom u 19h.

Dokumentarna izložba „Muzička i plesna tradicija Paštrovića u zapisima i literaturi do Drugog svjetskog rata“ u Kolašinu | Radio Televizija Budva

Na svečanom otvaranju izložbe obratiće se Milosav Bulatović, predsjednik Opštine Kolašin, doc. dr Zlata Marjanović, koautorka izložbe i profesorka na Akademiji umjetnosti u Banja Luci, i mr Dušan Medin, koautor izložbe i direktor Opštinske javne ustanove „Muzeji“ Kotor, kao i članovi kolašinskog KUD-a „Mijat Mašković“.

Dokumentarna izložba „Muzička i plesna tradicija Paštrovića u zapisima i literaturi do Drugog svjetskog rata“, sačinjena od digitalno uobličenih izložbenih panoa, osmišljena je s idejom da podsjeti stručnu i širu javnost na 12 znamenih autora različitog porijekla i stručnog profila, čiji se radovi vezuju za period od kraja XVIII vijeka do Drugog svjetskog rata. NJima je zajedničko to što su svojim djelom i zalaganjem oteli zaboravu dragocjena znanja o nematerijalnoj kulturnoj zaostavštini Paštrovića.

U pratećem katalogu izložbe autori su zapisali sljedeće: „Prilikom osmišljavanja i rada na izložbi ukrštena su tri osnovna polazišta, koja su dalje modelovala puteve našeg istraživačkog i kreativnog rada. Prvo je polazište bilo da se izložbom ukaže na tematiku o tradicionalnoj muzici i igrama/plesovima Paštrovića, koja je interesovala tadašnje zapisivače, istraživače i stvaraoce. Drugo polazište odnosilo se na to da se ove ličnosti predstave prema uobičajenoj, hronološkoj liniji, od onih najstarijih s kraja XVIII vijeka: hroničara i kanonika iz Budve don Antuna Kojovića (1751–1845) i „sakupljača“ narodnih umotvorina Vuka Stefanovića Karadžića (1787–1868), preko onih iz narednog, kao i prve polovine HH stoljeća: činovnika i istraživača Vuka Vrčevića (1811–1882), političara i književnika iz Budve Stefana Mitrova LJubiše (1822–1878), hrvatskog melografa i kompozitora Franja Ksavera Kuhača (1834–1911), polihistora iz Boke don Srećka Vulovića (1840–1900), kompozitora Dionizija de Sarna San Đorđa (1856–1937), arhimandrita iz Paštrovića Dionisija Mikovića (1861–1942), prvog crnogorskog melografa Jovana Miloševića (1895–1959), prosvjetara Andrije Tomić-Armenka (1895–1966), istraživača i profesora Predraga V. Kovačevića (1904–1989) i samoukog muzičara i pedagoga Milorada Đ. Perazića (1907–1972). Treće i posljednje polazište oblikovalo je izložbu u vizuelnom i sadržajnom smislu, podrazumijevajući da se svaka od navedenih ličnosti prikaže u što sličnijem okviru i obimu: na jednom izložbenom panou, dimenzija 100 h 70 cm, s centralnim narativnim dijelom (osnovni podaci iz biografije i detalji o muzičkoj i plesnoj tradiciji Paštrovića koji se pominju u djelu tog autora) i pratećim vizuelnim prilozima (crtež/fotografija autora, prigodna ilustracija ili faksimil).

Ovakav pristup, i pored našeg nastojanja da bude sveobuhvatan i na činjenicama zasnovan, prilično ujednačene forme i sadržaja za sve pomenute ličnosti, istovremeno je neminovno i sveden, nepotpun i ograničen, možda prije svega samim činom selekcije upravo ovih, a ne nekih drugih autora, koji su se u ovom periodu, u većem ili manje obimu, takođe bavili paštrovskim temama. Svjesni navedenih, kao i drugih pitanja koja se mogu s pravom postaviti, nadamo se da je ova izložba ipak obuhvatila najznačajnije autore do Drugog svjetskog rata, kao i da će odškrinuti „vrata“ za dalja promišljanja i razgovore o ovih dvanaest izabranih pregalaca, koji su, i pored raznih mogućih tema i istraživačkih/stvaralačkih podsticaja koje su sigurno imali – bili inspirisani da se posvete upravo fenomenima iz Paštrovića, i to uradili uspješno, što je bio motiv da baš na njih usmjerimo svoju pažnju“.

Organizatori ove izložbe su Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru i Centar za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama – CIRTIP iz Kolašina, a prijatelji i partneri na projektu su Ministarstvo kulture Crne Gore, JU Centar za kulturu Kolašin i JU Muzeji i galerije Budva.
Ističemo da je Ministarstvo kulture Crne Gore, putem Javnog konkursa za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti kulture „Raznolikost izraza nezavisne kulturne scene“ za 2018. godinu, pomoglo realizaciju kompleksnog multimedijalnog projekta Društva za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru i Centra za istraživanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama (CIRTIP) iz Kolašina – „Nematerijalna kulturna baština Paštrovića (muzička i plesna tradicija): digitalizacija, prezentacija, valorizacija, održivost“, čiji je ova izložba sastavni dio, kao i Međunarodna multidisciplinarna naučna konferencija po pozivu „Nematerijalna kulturna baština Paštrovića: Budućnost tradicije & tradicija za budućnost“, održana od 8. do 11. maja 2019. godine u Reževićima i Petrovcu na Moru, a koju prati tematski zbornik radova.

*

Izložbom će se obilježiti i početak petog Etno-kampa u Kolašinu, koji će trajati od 1. do 7. avgusta, kada će javnost imati priliku i da pogleda ovu izložbu. Etno-kamp je posvećen istraživanju, dokumentovanju i revitalizaciji narodnih igara i pjesama Kolašinskog, ali i raznih drugoh krajeva iz regiona. Okupljajući profesore i studente muzičkih akademija, članove kulturno umjetničkih društava i ostale dugogodišnje polaznike, Etno-kamp ima za cilj da prepozna, dokumentuje i izuči elemente nematerijalnog kulturnog nasljeđa kojima prijeti nestajanje, ali i one koji su još u funkciji ili se stvaraju u koheziji starog i novog. Članovi Društva za kulturni razvoj „Bauo“, aktivni su učesnici ovog Etno-kampa već petu godinu zaredom.