Ilustracija, Foto: Pixabay

Iako se izgaranje može dogoditi na svakom poslu, najčešće se javlja u profesijama gdje je puno kontakta sa ljudima, piše Index.hr.

Burnout sindrom ili sindrom izgaranja

Svjetska zdravstvena organizacija definisala je burnout kao posljedicu hroničnog stresa na radnom mjestu koji nije uspješno riješen te navodi da sindrom izgaranja ima tri dimenzije: osjećaj iscrpljenosti ili gubitka energije, povećana mentalna udaljenost od posla, odnosno osjećaji negativizma ili cinizma u odnosu na posao i smanjena profesionalna produktivnost.

Kombinacija visokih zahtjeva radnog mjesta i niske autonomije zaposlenih u obavljanju posla, posebno izražene emocionalne iscrpljenosti, utiču na pojavu sindroma izgaranja na poslu.

Emocionalna iscrpljenost nastaje kada osoba osjeća da su joj emocionalne rezerve potrošene i da više nije u stanju davati drugima. Osoba koja je “pregorela” mijenja sliku o sebi, vjerujući da se trajno promijenila, da je “pukla”, postala slaba i bezvrijedna osoba. Osoba u burnoutu razvija snažno unutrašnje samookrivljivanje i samoprezir, te reaguje depresivno.

Simptomi sindroma izgaranja

Simptomi sindroma izgaranja na poslu su:

1. tjelesni simptomi: dugotrajne tzv. “manje bolesti”: umor, slabost, hronični nespecifični fizički bolovi, glavobolja, bolovi u leđima, nesanica, želudačne tegobe;

2. simptomi u ponašanju: razdražljivost, nervoza, stalna napetost, impulsivnost, eksplozivnost, ljutnja, povećana upotreba alkohola ili droga, problemi u partnerskim odnosima ili na poslu;

3. kognitivni i afektivni simptomi: emocionalna krutost, preosjetljivost, zatvorenost, tuga, pesimizam, bespomoćnost, osjećaj beznađa, osjećaj izgubljenosti, smanjeno raspoloženje, nedostatak pažnje.

Burn out sindrom ili stres?

Sindrom izgaranja na poslu prvo treba razlikovati od stresa. Razlika postoji u odnosu na dimenziju vremena, gdje je stres privremeno stanje, a sindrom izgaranja na poslu proces koji traje duže i ima sliku hroničnog poremećaja. Sindrom izgaranja na poslu takođe treba razlikovati od depresije i nezadovoljstva poslom.

Razlika u odnosu na depresivni poremećaj postoji je u tome što se sindrom izgaranja odnosi na radno mjesto, a ne na druga područja života pojedinca što je suprotno od depresije koja se može odnositi na sva područja čovjekovog života.

Kako povećati otpornost na stres?

Jedan od uspješnih načina povećanja otpornosti na stres je strategija samopomoći koja preporučuje da se prvo sagledaju koje su to situacije stresne, a zatim da li je te situacije moguće ublažiti ili eventualno izbjeći. Važne su i metode samopomoći kao što su: razvijanje samokontrole i odgovornosti, češći i kraći odlazak na godišnji odmor, njegovanje optimističnog pogleda na svijet, spremno prihvaćanje stresa na poslu, tehnike opuštanja, postavljanje granica.

Izvor: Klix.ba