12-05-2021

Dr Milutinović: Svaka vrijednost antitijela značajna, nivo koji u potpunosti štiti od infekcije za sada nepoznat

Antitijela pojam su koji se od pojave pandemije koronavirusa gotovo svakodnevno može čuti, postoje dvije vrste, a stvaraju se aktivacijom humoralnog imunog odgovora, uslijed čega dolazi do produkcije antitijela IgM i IgG klase, kazala je za portal RTV Budva, dr Vesna Milutinović spec epidemiologije.

Dr Milutinović: Svaka vrijednost antitijela značajna, nivo koji u potpunosti štiti od infekcije za sada nepoznat | Radio Televizija Budva

Foto: Arhiva

IgM antitijela se kako Milutonović objašnjava javljaju neposredno prije, za vrijeme ili poslije pojave prvih simptoma bolesti u zavisnosti od vremena trajanja inkubacije, to su tzv rana At koja ukazuju sa velikom vjerovatnoćom na postojanje aktivne infekcije i skorašnje infekcije.

"Zato je za potvrdu aktivne infekcije neophodno uraditi i PCR test. Nakon 21. dana od početka infekcije kod većine ljudi se ova At ne detektuju. Ukoliko ova antitijela ostaju duže u organizmu, to nam vrlo često ukazuje na postojanje depoa virusa, pa je preporuka da se nakon mjesec dana od početka infekcije, bolesti uradi serološki test na IgM i IgG", ističe dr Milutinović.

Ig G antitijela se stvaraju nakon preležane bolesti ( simptomatske ili asimptomatske), kao i nakon uspješne vakcinacije.


Foto: gov.me

"Ig G At se počinju stvarati u drugoj nedelji bolesti i svoj najviši nivo dostižu između 30-40 dana od pojave simptoma. Ova antitijela se duže zadržavaju u organizmu i pokazatelj su preležane infekcije i uspješne vakcinom indukovane imunizacije", kazala je ona.

Prisustvo antitijela ( IgG) nije korelat imuniteta protiv SARS-CoV2
"Danas mnoge studije ukazuju da je to samo jedan dio naše imunološke reakcije, odgovora i da vjerovatno specifični ćelijski imunitet posredovan T ćelijama tzv. skriveni imunitet ima bitnu ulogu u stvaranju naše imunološke zaštite. Imunološki odgovor na infekciju kako na SARS-CoV2, tako i na infekcije prouzrokovane drugim patogenima zavisi od mnogih faktora: pola, stresa, načina ishrane, starosne dobi, pridruženih drugih obolenja, medikamentozne terapije, rase...Što znači da svi nećemo isto imunološki odreagovati, kao što i svi nećemo oboljeti kada dođemo u kontakt sa patogenim uzročnikom bolesti", istakla je.

Dr Milutinović ističe da je uobičajeno da osobe koje imaju ozbiljniju kliničku sliku su bile i izložene većom koncentracijom infektivnog agensa pa se smatralo da će imati i bolji imunološki odgovor od osoba koje su imale blagu kliničku sliku ili su bile bez simptoma bolesti ( zbog pretpostavljene male infektivne doze kojom su bile izložene).

"Međutim svi pacijenti koji su imali ozbiljniju kliničku sliku nijesu imunološki odgovorili pojavom dugotrajnog titra IgG, a neki pacijenti koji su bili asimptomatski ili su imali blage simptome imali su Ig G i nakon tri mjeseca. Jedno od objašnjenja bi bilo da su osobe koje su zbog svog prethodnog zdravstvenog stanja, starosne dobi bile i u riziku da imaju težu kliničku sliku, a osobe koje su od početka imale jači imunološki odgovor nijesu", navela je.

Kod različitih osoba koje su preležale COVID-19 antitijela ostaju različito vrijeme u krvi, dok se kod nekih relativno brzo izgube, kod drugih pojedinaca ova antitijela opstaju duži vremenski period u krvi

"Kod nekih osoba je registrovano povećanje vrijednosti antitijela klase IgG, koja pokazuju da je virus preležan što ukazuje da je virus i te kako prisutan u populaciji i da dolazi do ponovne izloženosti virusu . Budući da je organizam već stvorio antitijela i memorijske ćelije on pri ponovnom kontaktu aktivira zaštitne mehanizme i dolazi do ponovne produkcije At, a osoba ne razvija simptome", objašnjava dr Milutinović.

REACT-2 studija u okviru koje je više od 350 000 ljudi u Engleskoj uradilo test na antitijela , pokazala je imunitet (At) prilično brzo opada i da je brži pad vrijednosti At bio veći kod starijih od 65 godina kao i kod onih bez simptoma u poređenju sa onima sa potpunom razvijenom kliničkom slikom

Ona je u razgovoru za naš portal istakla da je svaka vrijednost antitijela značajna.

"Kada imamo pozitivan nalaz Ig G postoje manje šanse da dođe do reinfekcije i do razvoja bolesti, a i ukoliko dođe do razvoja infekcije sigurno će sprečiti pojavu teže kliničke slike. Postoji više vrsta seroloških testova kojima se određuje prisustvo antitijela: kvantitativni i kvalitativni (imunohromatografski- brzi test, ELISA, CMIA, CLIA, ECLIA, imunoflorescentni serološki testovi). Kvantitativnim testovima dobijamo brojčanu vrednost prisutnih antitijela, odnosno imamo mogućnost mjerenja vrijednosti koncentracije antitijela, a kvalitativnim samo njihovo prisustvo ili ne, tj. rezultat je ili pozitivan ( reaktivan ) ili negativan ( nereaktivan). Ono što se do sada pokazalo u studijama ( koje se rade u toku masovne imunizacije u Srbiji ) da je vrijednost antitijela nakon imunizacije veća nego nakon preležanog COVID-19", kazala je.

Nivo antitijela je potreban da bi osoba bila zaštićena od Korone još uvijek nepoznat


Foto; Pexels

" Takođe ne znači da će osobe koje imaju veću vrijednost antitijela biti bolje zaštićene od onih koji imaju manju vreijdnost At u odnosu na njihovu", ističe dr Milutinović.

Prema preporukama osobe koje su preležale COVID-19, mogu da se vakcinišu nakon mjesec dana od obolijevanja ( osobe sa blagom kliničkom slikom ili bez simptoma), ali obzirom da unutar tri mejseca od početka infekcije ( 90 dana) su izuzetno rijetke reinfekcije, pacijenti se uglavnom nakon tog perioda vakciniš

"Sada je prioritet brza i što masovnija i vakcinacija kako bi uspjeli da postignemo kolektivni imunitet, da spriječimo pojavu novih sojeva i kod nas, dugotrajnim prisustvom virusa u populaciji on je podložan promjenama, mutacijama kako bi preživio. Neke od tih promjena su nama u korist, slabe virus, a neke nijesu, pa je virus još otporniji, i infektivniji", napomenula je ona.

Dr Milutinović je istakla da ono što može da bude ohrabrujuće svakako je podatak da posle 12 dana od primljene prve doze Fajzer vakcine već su primijećeni efekti zaštite što nas dovodi do zaključka da osim antitijela imamo i drugi vid zaštite odnosno da se u sklopu našeg imunološkog odgovora krije snažan dio našeg imunog sistema gde dominiraju T limfociti,

Opuštanja nakon preležane infekcije kako napominje dr, ipak nema jer sobe koje su preležale SARS-CoV2 mogu da obole više puta . Bitan je imunološki odgovor odnosno nivo zaštite koji imamo posle infekcije.

Naša sagovornica istakla je da su poštovanje protivepidemijskih mera (maske, distanca, higijena), imperativ u ovom periodu i periodu nakon, kako se nada se uspešne imunizacije stanovnika Budve.

"Dok se ne dokaže i potvrdi da li vakcinisana osoba može da kao inficirana (a bez simptoma bolesti) prenese virus drugoj osobi, koliko je zaštićena nakon imunizacije, trebva da budemo maksimalno oprezni u periodu kada nismo zaštićeni, a otpočeta je vakcinacija. U periodu između dvije doze vakcine i najmanje dvije nedelje od druge doze. Trebamo imati u vidu da u Budvi imamo značajan procenat populacije mlađe od 18 godina koja ne podleže imunizaciji, a može da oboli i prenosi virus, a da bi se postigao kolektivni imunitet potrebno je oko 70 % zaštićenih odnosno, vakcinisanih i osoba koje su imaju pozitivan imunološki odgovor nakon preležanog COVID-19, zaključila je dr Milutinović u razgovoru za naš portal.


D.P.