Na pad i porast raspoloženja utiču hemikalije u tijelu, preciznije hormoni - kortizol, hormon stresa, serotonin - hormon sreće… Zbog promjene njihovog nivoa dolazi do dnevnih obrazaca ponašanja, svojevrsnog psihološkog sata našeg tijela kada možemo predvidjeti kako ćemo se osjećati u koje doba dana.

Stručnjaci kažu da na te obrasce ponašanja ne utiču samo razni hormoni, već i nivo šećera u krvi, prehrana...

"To je mješavina faktora koji djeluju zajedno i teško ih je razdvojiti. Sigurno je da naše raspoloženje i kognitivne sposobnosti nisu jednake tokom dana. To se mijenja u predvidljivim, a ponekad i ekstremnim načinima. Postoji pravi trenutak za sve", kaže Daniel Pink koji je istraživao svakodnevne ritmove za svoju knjigu "When - The Science of Timing ".

Pa kako rasporediti dnevne aktivnosti kako bismo bili efikasni i dobro raspoloženi?

Buđenje hormona

Najbolje je, kažu stručnjaci, ustati na noge lagane u 6 sati ujutro. A evo i zašto. Već oko 4 sata ujutro kortizol počinje rasti pripremajući nas za buđenje. Tako ga tijelo polako proizvodi puna dva sata.

Kortizol je hormon koji nas aktivira. Vrhunac njegovog nivoa u tijelu je pola sata nakon buđenja i na tom nivou ostaje sat vremena. Ovo rano ustajanje povezano je s nižim stopama depresije među ženama.Nije dobro ustajati u cik zore. Ali, ako smo pod stresom i pritiskom, tijelo ga već oko 4 sata ujutro proizvodi previše pa se možemo probuditi uz osjećaj nelagode i panike. Buđenje u ovo doba je povezano s depresijom.

Rano ujutro naš um je najoštriji i to je vrijeme kada se treba usredotočiti na lične ciljeve, pokazala je to studija Sveučilišta Bristol, prenosi Daily Mail.

Dobro jutro!

U 7.00 sati nivo muškog hormona testosterona kod žena je tada na vrhuncu sve do 8 sati, a i kortizol je još na visini. To znači da su motivisanost i energija na vrhuncu.

U to doba dana smo, takođe, manje ljuti - tvrde istraživači sa Sveučilišta Bristol koji su proučili 800 miliona poruka na Twitteru i pronašli snažnu povezanost između doba dana i pozitivnih emocija. Ovo vrijeme je idealno za rješavanje problema.

Izbjegavajte ujutro jesti ugljikohidrate jer oni naglo podižu nivo šećera u krvi nakon čega slijedi nagli pad, a to negativno utiče na raspoloženje. Naime, već poslije 8.00 sati raspoloženje počinje opadati, a studije su pokazale kako je to vrhunac vremena za tugu i umor.

Ponedjeljak u 8 sati je razumljivo najgori. Zato pokušajte odvojiti pola sata za šetnju po svježem zraku kako bi neutralizovali negativnost.

Vrijeme je za kafu

Već u 9.00 pozitivne emocije rastu, a povećava se i nivo serotonina - do 11 sati. Ovo je idealno vrijeme za prvu kafu. Naime, nije preporuka popiti kafu čim otvorite oči jer je tada nivo kortizola, hormona stresa, visok. Veću korist od kafe osjetićete ako je popijete malo kasnije.

A u 10 sati ljudi su najmanje ljuti, otkrila je studija Sveučilišta Bristol. Ovo je idealno vrijeme za sastanak ili savjetovanje, jer kortizol pomaže kontrolisati strahove dok je mozak svjež i spreman usredotočiti se i učiti.

Trenuci sreće

Podne je glavna tačka u danu za osjećaj sreće, u podne ćemo najčešće reagovati na emocije i senzacije. Ovo doba dana je idealno za obavljanje važnih telefonskih poziva ili pregovaranja o većoj plati. U to doba su ljudi više konstruktivni, dok su kasnije više ratoborni.

Već u 13 časova dobro raspoloženje opada, ali u ovo doba dana se osjećamo najsrdačnije prema drugima, prije nego raspoloženje oštro padne. Jer je već oko 14 sati niska tačka sreće, a i tada se osjećamo najumornije jer nam tijelo prirodno ulazi u fazu odmora, nakon što je budno sedam sati.

Pad produktivnosti

U 15 časova smo najmanje produktivni, pokazalo je to istraživanje Britanskih uredskih radnika. To ne iznenađuje s obzirom da je serotonin nizak, kao i nivo šećera u krvi. U doba od 15.30 do 17 sati ljudi su najrazdražljiviji, pokazala je jedna američka studija.

Ako u to doba trebate obaviti nešto važno, najprije napravite pauzu od 20-ak minuta.

Čari večeri

U 17 sati raspoloženje se počinje popravljati i počinjemo više uživati. Ako završavate s poslom, napravite plan za naredni dan, to snažno pojačava raspoloženje.

Od 18.00 temperatura je narednih sat vremena najviša, a to je dobar pokazatelj raspoloženja. Ovo vrijeme je idealno za večeru baziranu na ugljikohidratima jer oni podižu nivo šećera u krvi, proizvodi se više inzulina i smanjuje kortizol.

Poslije 19.00 nivo kortizola brzo opada, a to znači da ulazimo u mirniju, opuštenu fazu dana pa je period od 20,00 do 21,00 faza najsrdačnijih odnosa s drugim ljudima. Osim toga, tada smo i u najsretnijem razdoblju.

Noćni sati

U 22.00 melatonin se nakuplja u tijelu i sprema nas za spavanje, počinjemo zijevati. Treba izbjegavati nalet energije u to doba jer će kasnije satima biti teško utonuti u san.

Krajnje vrijeme za odlazak na spavanje je u 23.00 jer tijelo tako ima priliku najbolje se naspavati i dobiti odgovarajuću dozu dubokog sna u REM fazi spavanja. Za najbolje raspoloženje ujutro, preporuka je ići na spavanje prije 23 sata.