Badnji dan je naziv dobio po grani hrasta – badnjaku koji se na taj dan sječe, unosi u kuću i pali. Postoje razni običaji koji se vezuju za ovaj dan. Domaćini uvijek ranom zorom idu u sječenje badnjaka, koje potom do same večeri drže uz kuću, prije unošenja i stavljanja na ognjište.

Trpeza na Badnji dan je isključivo posna i najčešće se spremaju riba, prebranac, uz kupus ili krompir salatu. Za ručak se popije i čaša crnog vina uz po sjeme drena, za sreću i radost tokom čitave godine. Sredina stola se, tradicionalno ukrašava pletenom korpom punom žitarica i suvog voća.

Običаj sječenjа bаdnjаkа se vezuje zа vitlejemske pаstire. Oni su, nа znаk Zvezde dа se rodio Hristos Spаsitelj, nаsjekli grаne badnjaka i ponijeli gа u pećinu dа nаlože vаtru i ogriju Hristа i njegovu mаjku.

Badnje veče

Na Badnje veče, domaćin kuće sa sinovima unosi badnjak, slamu i pečenicu. Slama se posipa po čitavoj kući, a naročito tamo gdje će se služiti večera. Badnjak se polaže na ognjište, potom se pali i svijeća. Ukućani jedni drugima čestitaju praznik, očitaju molitvu, nakon čega se pristupa posnoj večeri i uživa u porodičnom miru. Vjeruje se da na ovaj dan ili veče treba vratiti sve pozajmljeno i pomiriti se sa svima sa kojima ste bili u zavadi, kako bi cijela naredna godina protekla u miru i slozi.