08-03-2023

Raste broj žena koje doživljavaju nasilje, izostala adekvana reakcija institucija

Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorio je danas na statistiku koja ukazuje na rastući broj žena koje doživljavaju razne oblike nasilja, a što ne prati adekvatna reakcija institucija u dijelu pooštravanja sankcija.

Raste broj žena koje doživljavaju nasilje, izostala adekvana reakcija institucija | Radio Televizija Budva

Foto: Pexel

"Dodatno, prizori seksističkog i mizoginog ponašanja su prisutni u privatnim, javnim i online sferama, potkovani rodnim stretotipima i patrijarhalnim obrascima, koji opstaju i otežavaju dostizanje rodne ravnopravnosti", kazala je saradnica na programima Maja Marinović.

Istraživanje CGO-a o diskriminaciji, govoru mržnje, mizoginiji i drugim oblicima digitalnog nasilja, sprovedeno u oktobru 2022. godine, uz podršku Kanadske ambasade, ukazuje da je ogroman porast u percepciji diskriminacije žena u odnosu na prethodne talase istraživanja iz 2019, odnosno 2016. godine.

"Tako danas 64 odsto ispitanika/ca smatra da su u našem društvu žene diskriminisane, dok je taj procent 2016. bio 42 odsto, odnosno 34 odsto u 2019. godini", kazala je Marinović.

Ona je ocijenila da dekonstrukcija rodnih stereotipa i predrasuda ide jako sporo, na što opominje i nalaz da polovina ispitanika smatra da je najvažnija uloga žene u društvu da bude dobra supruga i majka.

Prema njenim riječima, prepoznaje se velika izloženost javnim napadima i govoru mržnje žena koje se bave javnim poslovima, kao i da je to češće nego u slučaju njihovih muških kolega.

"Digitalna mizoginija na društvenim mrežama i portalima direktno utiče na slobodu izražavanja žena, jer ima za cilj da ih utiša i zaplaši. Tome svjedočimo u online prostoru gdje se žene pozicioniraju na trećem mjestu kao mete govora mržnje, ali i primjerima napada na žene koje su nositeljke javnih funkcija, aktivne u javnom i političkom životu", rekla je Marinović.

ona je podsjetila da se prioritetna potreba za iskorjenjivanjem svih oblika diskriminacije kroz mehanizme pravne zaštite i adresiranje duboko ukorijenjenih ponašanja koja degradiraju i diskriminišu žene prepoznaje i u posljednjem izvještaju Evrospke komisije.

"Ignorisanje očiglednog i neprihvatljivog je dovelo i do povećanja slučajeva rodno zasnovanog nasilja. Ubistva žena koje su ranije prijavljivale nasilje mora biti tema kojoj će donosioci odluka posvetiti dužnu pažnju, a primarno unaprjeđenjem sistema koji mora da pruži zaštitu ženama žrtvama nasilja", kazala je Marinović.

Kako je navela, iako je rodna ravnopravnost u političkom životu jedan od mehanizama za postizanje opšte rodne ravnopravnosti, i dalje je značajna razlika u učešću muškaraca i žena u različitim nivoima političkog odlučivanja.

"Tome doprinosi i stav da se muškarci i dalje navode kao bolji političari iako se su izraženi stavovi da su žene dorasle visokim pozicijama. Na lokalnim izborima, 2022. godine, nastavljena je nikad sankcionisana praksa kršenja precizne zakonske odredbe o ispunjenju minimalne kvote, a imamo i samo jednu ženu kandidatkinju na predsjedničkim izborima", rekla je Marinović.

Ona smatra da je crnogorsko društvo daleko od ostvarivanja rodne ravnopravnosti za koju je neophodna politička volja i odlučan sistemski odgovor države.

"U znak otpora kontinuiranom kršenju ženskih ljudskih prava, CGO će se sjutra pridružiti Osmomartovskom maršu povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, koji će biti održan u Podgorici, u organizaciji Centra za ženska prava", kazala je Marinović.