30-08-2021

Škole bezbjedne jedino ako se nose maske

Nošenje maski nema štetne efekte za zdravlje odraslih niti djece, a to, kako je za Pobjedu rekao viši konsultant UNICEF-a za zdravlje Senad Begić, pokazuju i brojne studije koje su urađene protekle dvije godine.

Škole bezbjedne jedino ako se nose maske | Radio Televizija Budva

Foto: Pexels

Prema njegovim riječima, studije koje su sprovođene među zdravstvenim radnicima, starijima i osobama sa hroničnim opstruktivnim bolestima pluća, nijesu pokazale promjene nivoa kiseonika niti ugljen-dioksida tokom produženog nošenja pamučnih ili hirurških maski niti u toku odmora ili fizičke aktivnosti.

“Studija naučnika sa Univerziteta Sapienca iz Rima, dokazala je da nošenje hirurške maske ne dovodi do smanjenja saturacije (zasićenja) kiseonika niti do respiratornog distresa kod djece, uključujući i djecu mlađu od dvije godine koja su bila uključena u studiju”, kazao je Begić.

Kao neželjene efekte nošenja maski, kako je dodao, neke studije su pokazale nelagodnost i subjektivni osjećaj nedostatka vazduha, iako fiziološka mjerenja nisu potvrdila objektivno postojanje razlike u respiratornim parametrima tokom perioda odmora i vježbanja dok su ispitanici nosili i dok nisu nosili maske.

Odluka Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta da će maske biti obavezne izazavala je negodovanja kod dijela roditelja koji se plaše da nošenje maski za vrijeme časova može narušiti zdravlje njihove djece. Zbog ove odluke organizacija Alternativa najavila je za 1. septembar proteste.

Ilustracija (Foto: Pixabay) Ilustracija (Foto: Pixabay)
Komentarišući cjelokupnu situaciju oko početka škole, Begić kaže da su sa zadovoljstvom dočekali najavu da će školska godina početi na vrijeme i da će se nastava izvoditi uživo, jer je to u najboljem interesu djece.

“Od početka pandemije sakupljeno je mnoštvo podataka koji ukazuju da su škole bezbjedna mjesta i za djecu i nastavnike pod uslovom da se poštuju i pravilno sprovode preporučene epidemiološke mjere kako u školama tako i van njih. Dakle, suština je da moramo shvatiti da smo svi pojedinačno odgovorni za sprečavanje širenja virusa, jer svakodnevno odlučujemo o tome kako ćemo se ponašati i da li ćemo nepoštovanjem mjera #DistancaRukeMaska svoje najbliže i sve druge građane izložiti većem riziku. Ako želimo da nam djeca idu u škole, a siguran sam da želimo, onda zbog njih treba svi da poštujemo mjere #DistancaRukeMaska uvijek i svuda”, poručuje Begić.

Na pitanje kakav je stav UNICEF-a kada je u pitanju nošenje maski u školama on objašnjava da UNICEF na osnovu međunarodne ekspertize i prikupljenih dokaza daju set preporuka, dok se nadležnost i odgovornost u vezi s odlukom da li će se i na koji način te preporuke primjenjivati nalazi u rukama Vlade i nadležnih državnih organa.

“Kada se radi o nošenju maski, SZO i UNICEF preporučuju da u zatvorenom prostoru djeca do navršenih šest godina ne moraju da ih nose, a da sva ostala djeca kao i odrasli nose maske. Za djecu stariju od 12 godina važe ista pravila kao za odrasle, a za one između šest i 12 neophodno je obezbijediti instrukcije, podršku i nadzor od strane odraslih za adekvatno korišćenje maski”, kazao je Begić.

Ukoliko neka djeca, posebno ona sa smetnjama u razvoju, nisu u mogućnosti da nose maske, njihova zaštita, prema njegovim riječima zasniva se na adekvatnom pridržavanju mjera i nošenju maski svih ostalih iz neposrednog okruženja.

“Dakle, odluka svakog pojedinca o nošenju maski utiče na stepen zaštite svih ostalih u odjeljenju među kojima može biti djece ili nastavnika koji su među najugroženijima kada je u pitanju moguć efekat korona virusa na njihovo zdravlje. To znači da svi treba da nosimo maske da bi zaštitili ne samo sebe, već posebno one učenike i nastavnike koji su slabijeg zdravlja i više ugroženi od korona virusa”, rekao je Begić.

On poručuje da je prilikom sprovođenja preporuka, od ključnog značaja da Vlada osigura dosljednost u načinu na koji se sve epidemiološke mjere osmišljavaju i sprovode, ,,jer su građani, naravno, manje motivisani da ih poštuju ukoliko ih smatraju nepravednim i ako se one primjenjuju selektivno”.

“Kada se radi o nošenju maski, SZO i UNICEF preporučuju da u zatvorenom prostoru djeca do navršenih šest godina ne moraju da ih nose, a da sva ostala djeca kao i odrasli nose maske. Za djecu stariju od 12 godina važe ista pravila kao za odrasle, a za one između šest i 12 neophodno je obezbijediti instrukcije, podršku i nadzor od strane odraslih za adekvatno korišćenje maski”, kazao je Begić

Prioritet da vakcine budu dostupne najugroženijima

Na pitanje da li postoji preporuka UNICEF-a kada je u pitanju vakcinacija prosvjetnog kadra ali i djece, Begić kaže da je prije svega prioritet da vakcine u prvom redu budu ponuđene i dostupne najugroženijim grupama stanovništva. Nakon toga, bitno je da su dostupne i za sve zainteresovane nastavnike, među kojima postoji određeni broj njih koji spadaju u najugroženije grupe kada je u pitanju korona virus.

Povratak sve djece u škole trenutno je, kaže Begić jedan od ključnih prioriteta i UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije, a da bi se obezbijedio siguran boravak i u njima potreban je kontinuirani dijalog na nivou svake škole učenika, roditelja, nastavnika, uprava škola, zdravstvenih stručnjaka i predstavnika lokalnih i nacionalnih vlasti.

“Za maske, kao i za sve druge epidemiološke mjere, ali i način organizovanja nastave, ključno je da sve zainteresovane strane budu i stalno konsultovane i da u potpunosti razumiju sve razloge zbog kojih se određene mjere predlažu, kao i moguće posljedice njihovog nepoštovanja”, rekao je Begić.