U pitanju je prva progamska aktivnost (izložba) Kuće legata u 2020. godini, navodi se u saopštenju.

Na svečanom otvaranju izložbe obratio se Filip Brusić-Renaud, direktor ustanove kulture Kuća legata, koji je istakao zadovoljstvo saradnjom sa JU "Muzeji i galerije Budve" i poželio dobrodošlicu gostima iz Budve i Paštrovića.

Pomenuo je i podršku Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu "Drobni pijesak" kao i Rotari kluba Kalemegdan Beograd i Rotari kluba Budva, koji su pomogli organizaciju izložbe.



Mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve, zahvalila je domaćinima na mogućnosti da se ova izložba predstavi u Beogradu, a naročito prof. dr Pavlu Anđusu, predsjedniku Udruženja "Drobni pijesak", jednom od inicijatora da ova postavka dođe u Beograd. Takođe, Đurašković je bliže upoznala prisutne s konceptom i sadržajem izložbe.



Prof. Anđus je naglasio da se na organizaciji i pripremi izložbe dugo radilo, kao i da je ideja potekla još ljeta 2018. kada su u Budvi Lucija Đurašković i Dušan Medin realizovali sličnu izložbenu postavku.

Prof. dr Dragan Vojvodić, dopisni član SANU i višegodišnji istraživač sakralne baštine Paštrovića, redovni profesor na Odeljenju istorije umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, otvorio je sinoćnju izložbu.



On se detaljnije osvrnuo na istorijski i kulturni kontekst Paštrovića, ističući bogato sakralno graditeljsko i umjetničko nasljeđe ove nevelike zajednice sa središnjeg dijela Crnogorskog primorja. Na samom otvaranju izložbe posjetioci su imali priliku i da čuju splet duhovnih pjesama u izvedbi vokalnog okteta iz Beograda, koji je okupila Milesa Anđus. Koristimo priliku i da obavijestimo javnost da je sinoćnje otvaranje izložbe posjetilo preko 300 gostiju.

O izložbi

Izložba je sastavljena iz tri segmenta: 1) izložba ikona starih paštrovskih manastira Praskvice, Reževića i Gradišta (XVIII i XIX vijek), 2) izložba ikona Marka Krstovog Gregovića (1867–1941), jednog od prvih akademski obrazovanih slikara iz Crne Gore, školovanog u Beču krajem XIX vijeka, i 3) izložba mozaika s religijskim motivima aktivnog likovnog umjetnika Jovana Pake Kentere (1960) iz Svetog Stefana. Izložba će biti otvorena za javnost do 3. februara.

Ikone iz paštrovskih manastira, kao i one koje je izobrazio slikar Marko K. Gregović, pohranjene su u paštrovskim i budvanskim vjerskim objektima koji su proglašeni za kulturno dobro Crne Gore, čime, u skladu s odrebom člana 3. Zakona o zaštiti kulturnih dobara Crne Gore (2010), uživaju zaštitu kao i kulturna dobra u kojima se nalaze. Izložba je otvorena u Kući legata do 3. gebruara 2020. godine.

Prateći program



Kako bi se beogradskoj i srpskoj javnosti približila tematika izložbe, pratiće je i tri stručno-popularna predavanja o sakralnoj baštini Paštrovića, koja će održati mr Lucija Đurašković (21. januar, 18 časova) - o kultu Sv. Nikole u Paštrovićima, mr Dušan Medin (24. januar, 18 časova) - o kulturnoj i sakralnoj baštini Paštrovića, mr Sandra Vujošević (27. januar, 18 časova) - o autorstvu zidnog slikarstva u manastiru Gradištu, i prof. dr Dragan Vojvodić (30. januar, 18 časova) - o crkvi Sv. Stefana u manastiru Duljevu. Dana 1. februara (18 časova) biće izveden koncert paštrovskih pjesama "Ko vince pije u slavu Božju", koji je osmislila doc. dr Zlate Marjanović (Akademija umjetnosti u Banja Luci), a koji će izvesti njeni studenti opkupljeni oko Etno-ansambla „Kult“. Ulaz na sve programe je slobodan.



Međunarodna saradnja i zahvalnost

Izložba je rezultat plodotvorne saradnje JU Muzeji i galerije Budve sa Kućom legata iz Beograda, ostvarene na inicijativu i uz svesrdnu podršku Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu „Drobni pijesak“, Rotari kluba „Kalemegdan“ iz Beograda i Rotari kluba Budva. Zahvalnost i ovim putem upućujemo Mitropoliji crnogorsko-primorskoj Srpske pravoslavne crkve, kao i upravi paštrovskih manastira Praskvice, Reževići i Gradišta, crkve Svetog Tome u selu Žukovica iznad Petrovca, kao i parohijskom domu crkve Svete Trojice u Starom gradu Budvi, na ikonama ustupljenim za potrebe ove izložbe.

Foto: Bojan Ćirković